Otkako su 5. avgusta potpisani Principi za formiranje Savjeta ministara BiH, odnosno vlasti na državnom nivou, do danas nema pomaka u realizaciji dogovora. Dok razlike o ključnim stavovima rastu, posebno u odnosu prema NATO-u, u javnost se šalju potpuno suprotni stavovi o ANP-u i MAP-u.

Iako se danima priča o potpisanom sporazumu čelnika i približavanju stavova o ANP-u, još uvijek nema naznaka o dogovoru. To potvrđuje i posljednja izjava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Poručuje da je odbio inicijativu međunarodne zajednice za održavanje sastanka savjetnika kabineta članova Predsjedništva BiH o približavanju stavova.

Šta su MAP i ANP? 

Ulazak novih članica u NATO regulisan je na osnovu člana 10. Vašingtonskog ugovora iz 1994. godine. U skladu s ovim članom, Savez se od prvobitnih 12 proširio na današnjih 29 država članica.  Na Samitu NATO-a, održanom u Vašingtonu 1999. godine, s ciljem pružanja pomoći zemljama koje žele postati članice Saveza, zaključen je Akcioni plan za članstvo (MAP).

Akcioni plan za članstvo predstavlja program pomoći, praktične podrške i konsultacija, namijenjen pripremama zemalja za članstvo u NATO-u.

Akcioni plan prilagođava se potrebama dotične zemlje, ali učešće u njemu ne garantuje zemlji da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo. Prema Akcionom planu za članstvo, zemlja koja želi postati članica priprema svoj Godišnji nacionalni program (ANP) koji predstavlja NATO-u.

Na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i odbrane prezentiraju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim savjetom NATO-a, koje zatim procjenjuje pojedinačni napredak u pripremama za članstvo. Pripreme i reforme uključuju pet oblasti: političku i ekonomsku, odbrambenu i vojnu, finansijsku, sigurnosnu i pravna pitanja.

Ostaje da se vidi da li će se 20. avgusta, za kada su zakazane dvije sjednice Predsjedništva BiH, postići konačno rješenje ili nam slijedi totalna blokada, čiji ishod niko ne može ni predvidjeti.

Mi vas pitamo: