Za većinu građana u Srpskoj odlazak u markete, pekare i na pijace postaje sve stresniji, s obzirom na to da za isto para namenjenih dnevnim ili sedmičnim nabavkama mogu da kupe sve manje proizvoda.

Razlog su sve češća i očiglednija poskupljenja gotovo svih životnih namirnica i ostalih roba koje su nezaobilazne u svakom domaćinstvu.

Za samo mjesec dana, od marta do aprila ove godine, za oko pet odsto u prosjeku poskupili su svinjsko i pileće meso, neki suhomesnati proizvodi i sir, određeni mliječni proizvodi. U ovom periodu, a kad je riječ o osnovnim životnim namirnicama, najviše je skočila cijena ulja, sa 2,57 na 2,75 KM ili za sedam odsto za samo mjesec dana. Posmatrano na godišnjem nivou, ulje je u Srpskoj poskupilo za skoro 40 odsto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.

Zbog poskupljenja brašna, ulja, šećera, cijene su u proteklom periodu podigli i pekari, a neki od njihovih proizvoda sada su skuplji i za 20 feninga. Pekari naglašavaju da su ova poskupljenja direktno povezana s povećanjem cijena sirovina, odnosno, brašna, ulja, šećera, masnoća, goriva. Njihova računica pokazuje da je od početka ove godine brašno poskupilo za 10 odsto, a ulje, šećer i masnoće od 30 do 50 odsto.

Pored toga, mlinari najavljuju novo poskupljenje brašna, uz proćenu da će startne cijene pšenice u predstojećoj žetvi biti više nego prošle godine, otprilike za 15 do 20 evra po toni.

– To će se morati odraziti na cijenu brašna kod nas – poručio je za Srpskainfo predsjednik Udruženja mlinara RS, Zoran Kos.

Prije dvije sedmice, u Srpskoj je poskupilo i gorivo, i to do pet feninga po litru, pa je njegova cijena prešla dvije KM.

– Nafta Brent trenutno košta 580 dolara po toni ili 71 dolar po barelu, što je trend povećanja u odnosu na period kad je u RS posljednji put poskupilo gorivo. Cijene na benzinskim pumpama za sada stagniraju i biće stabilne u narednih 15 dana – rekao je za Srpskainfo predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, Dragan Trišić.

Sva ova poskupljenja veliki su teret za većinu građana Srpske koji, ionako, svaku marku tri puta preture preko ruke prije nego što je potroše.

Ništa čudno, s obzirom na činjenicu da za minimalac i niže od toga u RS radi svaki osmi zaposleni, dok platu do 700 KM zarađuje čak 43 odsto ukupne radne snage.

S druge strane, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS košta 1.960 KM, od čega na trošak za hranu otpada 740 KM. To znači da gotovo polovina zaposlenih svojim primanjima ne može da podmiri ni ovaj izdatak.

Velibor K, vozač iz Banjaluke, ističe da život radničke klase nikada nije bio teži.

– Radim za 800 KM, koliko otprilike zarađuje i supruga, koja je trgovac, a imamo dva školarca. Dok poplaćamo sve obaveze, za hranu nam ostane taman toliko da možemo da obezbijedimo ono najosnovnije. A poskupljenja nas dokusuriše. Gotovo svakodnevno za isto para kući donosimo sve praznije kese – ističe naš sagovornik.

Stanoje V, građevinar iz Istočnog Sarajeva, kaže da je došlo vrijeme da mnogi građani moraju dobro da razmisle prije nego što potroše svaku marku.

– Plate stoje, a cijene samo rastu, i to svih roba koje moramo da kupujemo da bismo preživjeli. Došli smo u poziciju da voće i povrće, umjesto na kilogram, kupujemo na komad, a mesa tek toliko da malo zamastimo ručak. Razočarani smo svojim životnim standardom, ali šta da se radi – poručuje on.

U udruženjima potrošača naglašavaju da, za razliku od ranijeg perioda kad su bila tiha, sad imamo poskupljenja koja su očigledna i koja su opterećujuća za mnoge građane.

– Najaktuelnija je priča o ulju, koje je unazad godinu dana poskupilo za skoro 50 odsto. Prošle godine litar smo plaćali 1,8-2 marke, a sad je 3-3,2, negdje i 3,5 KM. Tu su i česta poskupljenja nafte, pa onda i goriva, što diktira rast cijena hrane. Poskupljuje i žito, pa ni cijena brašna ne miruje – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja građana „Don“ iz Prijedora, Murisa Marić.

Prema njenim riječima, potrošačka korpa, koja je za mnoge građane samo korpa želja, iz mjeseca u mjesec sve je skuplja.

– Na mjesečnom nivou, ona je skuplja za oko 30 KM. S obzirom na to da većina građana jedva preživljava, bilo kakvo poskupljenje udar je na njihov životni standard – poručuje Marićeva.

U aprilu ove godine, u poređenju s prethodnim mjesecom, značajno je skuplje bilo i povrće, posebno krompir, za čak 25 odsto, te kupus, crni luk i mrkva, čije su cijene  skočile za oko 18 odsto u prosjeku. Poskupili su i paradajz, paprika, jabuke. Povrtari poručuju da ni u narednom periodu ne treba očekivati stabilizaciju cijena ovih proizvoda.

– Prošle godine zasijali smo više povrća, kako bismo u epidemiji obezbijedili više domaćih proizvoda, a i zemlje okruženja su bile zabranile izvoz. Tako smo lane, u odnosu na 2019, povećali proizvodnju za 30 odsto, pa smo imali veću ponudu, a manju potražnju i potrošnju – kaže za Srpskainfo predsjednik Udruženja povrtara RS, Brane Mastalo.

Dodaje da je ostalo puno neprodatog krompira, dok je dosta kupusa zatanjirano, a povrtari su u bescijenje prodavali svoje proizvode za industrijsku proizvodnju.

 – Lane smo poslovali negativno i ostali dužni apotekarima za repromaterijal ili bankama. Zato smo ove godine zasijali 20 odsto manje povrća, pa sad imamo i manju ponudu, zbog čega cijene rastu. Primjera radi, kilogram kupusa lani je koštao 10, a ove godine 70 feninga. Poskupljenja možemo da očekujemo i u narednom periodu – ističe Mastalo.