Vlasti u Podgorici i ove godine su donijele odluku da Crna Gora zvanično učestvuje u hrvatskom obilježavanju zločinačke akcije „Oluja” u Kninu, istovremeno ignorišući komemorativno sjećanje na stradale Srbe, odnosno ceremoniju koju zajednički organizuju Srbija i Republika Srpska u Mrkonjić Gradu.

Dok se srpski narod sjeća svojih žrtava i etničkog čišćenja koje je 1995. počinila Tuđmanova Hrvatska, podgorički režim najavio je slanje otpravnika poslova iz ambasade u Zagrebu kao „izraz uvažavanja prema državi domaćinu i zvaničnim državnim obeležavanjima”.

To su za „Vijesti” potvrdili iz crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, čelnik bošnjačke stranke, ocjenjujući ovakav postupak kao „dio uobičajene diplomatske prakse”. List navodi i da im iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili da li su dobili poziv da prisustvuju događaju i na pitanje ako jesu, hoće li imati vojnog predstavnika u Kninu, a ukoliko neće, zašto. To, međutim, ne mijenja činjenicu da je aktuelna vladajuća većina u Podgorici, predvođena premijerom Milojkom Spajićem, i uz učešće predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, lidera Nove srpske demokratije – koji su na vlast došli zahvaljujući srpskim glasovima – prethodnih godina, kao i ove, nastavila ovakvu praksu, kako sami kažu „uvažavanja prema Hrvatskoj”. Zapravo, praksu kakvu je uveo još režim Mila Đukanovića.

Razlika je, međutim, u tome što su mnogi u početku vjerovali da će sadašnja vlast u Crnoj Gori zaštititi srpski narod i braniti njegova osnovna prava, ali odluke poput slanja predstavnika u Knin dokazuju sve suprotno. Ovakav postupak crnogorske vlade juče je komentarisao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, rekavši da je to samo početak jer će u budućnosti biti još takvih odluka, kao i da su Srbi naivno povjerovali da su 2020. godine došle promjene koje će značiti drugačiji odnos prema Srbiji i srpskom narodu.

Kad je riječ o učešću u hrvatskom obilježavanju „Oluje”, još 2018. po naređenju tadašnjih vlasti predvođenih Đukanovićem Crna Gora se uključila u proslavu zločinačke akcije i progona Srba. Upravo je ovakav potez tada smetao Demokratskom frontu, čiji su mnogi članovi danas dio vlasti. Iz DF-a su te 2018. zahtijevali zakazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, zbog „žalosne odluke crnogorskih vlasti koja se narugala srpskim civilima, žrtvama tog progona”. A nakon slanja vojnog predstavnika 2018. Đukanovićev režim ponovio je isti scenario i 2019. godine, za šta je predstavnik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović još tada ocijenio da ovakva odluka ne iznenađuje.

- Navikli smo da srozavanje ugleda i dostojanstva Crne Gore, stečenih kroz viševjekovnu borbu za slobodu i pravdu, za aktuelnu vlast nema granica - poručio je tada Božović.

Istina je da je Đukanović od 2018. u Knin slao vojnog predstavnika, a da aktuelne vlasti iz Podgorice, na primjer, prošle godine nisu uputile vojnog, već diplomatskog izaslanika, uz obrazloženje ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) da je takvu odluku donio uvažavajući istorijski i regionalni kontekst, kao i osjetljivost teme „Oluje”.

To, međutim, ne mijenja činjenicu da Crna Gora sa zvaničnog nivoa učestvuje u veličanju zločinačke operacije koju Zagreb slavi kao „dan pobjede i domovinske zahvalnosti” i „dan branitelja”. Jer na događaje poput onog u Kninu – uz koji se u nekom od hrvatskih gradova uz mnogo pažnje redovno organizuju i koncerti Marka Perkovića Tompsona, koji otvoreno veliča ustaštvo, a sve to propraćeno je masovnim isticanjem simbola iz vremena NDH – oni koji poštuju istorijske činjenice i žrtve jednostavno ne idu. Oni posjećuju komemorativne skupove uz sjećanje na stradale i prognane, poput onog u Mrkonjić Gradu.

Možda ovakav postupak Podgorice ne iznenađuje ni zbog činjenice da je nedavno na Samitu u Tivtu Evropska unija – zapadni Balkan hrvatski premijer Andrej Plenković postavio uslove Crnoj Gori za napredak na putu ka EU. Uz „povrat” školskog jedrenjaka „Jadran” Hrvatskoj, neki od zahtjeva odnosili su se upravo na otvorena pitanja povezana s ratnim sukobima devedesetih. Odluku da predstavnik Vlade Crne Gore prisustvuje obilježavanju u Kninu predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković ocijenio je kao duboko pogrešan i sramotan politički čin, posebno imajući u vidu stradanje i masovno protjerivanje srpskog stanovništva tokom te vojne operacije i nakon nje.

- Dok se hiljade porodica sa tugom prisjećaju svojih najmilijih, izgubljenih domova i izbjegličkih kolona, predstavnik Vlade Crne Gore prisustvuje događaju na kojem se ’Oluja’ obilježava kao pobjeda. Takav potez zahtjeva jasno objašnjenje Vlade i odgovor na pitanje: U čije ime predstavnik Crne Gore ide u Knin i kakvu poruku time šalje srpskom narodu u Crnoj Gori? - istakao je Dajković. Prema njegovim riječima, posebno je poražavajuće što ovakva odluka dolazi od vlasti u kojoj participiraju i politički predstavnici koji sebe nazivaju Srbima.

- Kada se približe izbori, puna su im usta srpstva, tradicije, Crkve i zaštite interesa srpskog naroda. Međutim, kada dođe trenutak da se pokaže minimum političkog dostojanstva prema žrtvama i prognanima, nastupa ćutanje. Ne tražimo od Crne Gore da se svađa s bilo kim niti da ugrožava odnose sa susjednim državama. Tražimo samo elementarno poštovanje prema ljudima koji su izgubili svoje najbliže i prema porodicama koje su u izbjegličkim kolonama napustile svoje domove - istakao je on. Dajković je kazao da dobrosusjedski odnosi moraju počivati na međusobnom uvažavanju, pijetetu prema svim nevinim žrtvama i odgovornom odnosu prema tragedijama iz prošlosti.

- Zato očekujem da Vlada Crne Gore saopšti javnosti ko je donio odluku o slanju njenog predstavnika u Knin, na kojem nivou je ta odluka donesena i da li iza nje stoji čitava Vlada. Srpski narod koji je stradao i bio prognan u ’Oluji’ zaslužuje pijetet, sjećanje i poštovanje - naglasio je Dajković.

Da je Crna Gora zalutala u lavirint sopstvene konfuzije, za „Politiku” ocjenjuje politički filozof Dragoljub Kojčić.

- Iz tog lavirinta postoji samo jedan Arijadnin konac koji vodi ka izlazu. Kad montenegrini budu prepoznali da je Arijadna Srpkinja i da njeni konci povezuju Lovćen, Oplenac i Avalu, onda će spasti dušu svoju i oni koji se krenuli za Sekulom Drljevićem prije stotinu godina i oni koji su krenuli za Milatovićem i Spajićem u naše doba. Izdaja je greh koji se ne oprašta oda antičkih vremena pa do danas, a posebno je na njoj zasnovana poetika i etika Petra Petrovića Njegoša. Naravno, oni koji su se bacili u ponor izdaje priznajući nezavisnost lažne države Kosovo i Metohija, odakle potiče i njihova identitetska vertikala, nikoga ne iznenađuju što odlaze na poklonjenje ustaškoj proslavi u Kninu - ističe Kojčić.

Pita i zašto oni „tamo ne bi klekli pred šahovnicom kada su legli pred Kurtijevom zastavom izmišljene države”.

- Neće oni ići u Mrkonjić Grad, ali dolaziće na VMA da se leče kada prigusti. Ovo su dani kad padaju sve maske i svaki trenutak je Vidovdan. Ali ovaj sveti srpski praznik i za one koji žive u Bijelom Polju, Pljevljima, Nikšiću, Podgorici ili Herceg Novom je dan slave i ponosa, a slavljenje progonstva srpskog naroda iz Republike Srpske Krajine i Knina je dan sramote. Bezbožna politička klasa na vlasti u Podgorici ne plaši se boga, jer boga ne poznaje, a ne plaši se ni istorije, jer njihova istorija počinje od Sekule Drljevića i Titovih referenata za demontažu crnogorskog identiteta, preciznije, srpskog identiteta kulturnog, moralnog i verskog karaktera velike Crne Gore. Naravno, niko ne može da vas ponizi kao što možete da ponizite sami sebe - zaključuje Kojčić.

Mandić: Dan kad svi postajemo Krajišnici

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručio je, povodom godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja”, da je 4. avgust za Srbe datum stradanja i sjećanja na izbjegličke kolone iz Krajine i da je trajna obaveza političkih predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori da čuvaju mir, suživot i slogu, prenosi Tanjug.

- Četvrti avgust za svakog Srbina predstavlja datum bolne tišine – datum kada svi mi, bar na trenutak, postajemo Krajišnici. Toga dana sjećamo se nepreglednih kolona našeg naroda, prinuđenog da napusti svoja vjekovna ognjišta, svetinje i grobove predaka, ne ponevši sa sobom ništa osim žive glave i molitve na usnama - poručio je Mandić.

Istakao je da je to dan kada se podsjećamo na to šta se događa kad netrpeljivost prevlada među narodima koji su dijelili istu državu i kada iz dubokih, starih rana pokulja mržnja.

- Ali to je i dan kada treba da se prisjetimo posljedica nerazumijevanja i nesloge u srpskom narodu - naveo je Mandić i dodao: „Danas se sjećamo naše braće Krajišnika i izražavamo im najdublje poštovanje.

Upravo nakon riječi da 4. avgusta „svi postajemo Krajišnici”, začuđuje, međutim, činjenica da niko od zvaničnih predstavnika Crne Gore nije najavio prisustvo na obilježavanju Dana sjećanja u Mrkonjić Gradu, mjestu gdje su se juče okupljali svi Krajišnici da bi uz državni vrh Srbije i Republike Srpske pokazali da pamte svoje žrtve i stradanja.

Medojević: Osmišljena operacija etničkog čišćenja

Nebojša Medojević, bivši poslanik i član Odbora za bezbjednost i odbranu, poručio je da je operacija „Oluja” osmišljena kao akcija državnih vlasti Hrvatske, s Franjom Tuđmanom na čelu, uz punu političku i logističku podršku NATO-a, SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Nemačke, prenosi Tanjug.

- Riječ je o operaciji etničkog čišćenja, ratnom zločinu i zločinu protiv čovječnosti - naveo je Medojević, koji je lider Pokreta za promjene.

Istakao je da je „ovom vojno-političkom akcijom učešće srpskog stanovništva u Hrvatskoj svedeno na statističku grešku”.

Ukazao je da za ove ratne zločine i zločine protiv čovječnosti niko nije odgovarao.