Srpska pravoslavna crkva /SPC/ i vjernici danas proslavljaju praznik rođenja Svetog Jovana Preteče - Ivanjdan, jedan je od najznačajnijih ljetnjih praznika u pravoslavnoj tradiciji.
Sveti Jovan, prorok i Preteča Gospodnji, rođen je šest mjeseci prije Isusa Hrista, kao dijete molitve prestarjelih roditelja Zaharije i Jelisavete.
Kada je Jelisaveta ostala trudna, Zaharije je zanijemio. Kada se rodio Jovan, od njega je zatraženo da na pločici napiše ime djeteta, a kada je to uradio istog časa je progovorio.
Jovan je krštavao ljude u rijeci Jordan, govoreći im da ih on krsti vodom, a da za njim "ide onaj koji će ih krstiti Duhom Svetim i ognjem".
Kao neustrašivi propovjednik moralnog života, nije se ustezao da prekori cara Iroda zbog nezakonitog braka sa Irodijadom, ženom svoga polubrata Filipa. Zbog toga je bačen u tamnicu u tvrđavi Mahir. Iako je Irod htio da ga ubije plašio se naroda koji ga je smatrao prorokom.
Ipak, na Irodov rođendan, za vrijeme gozbe, Irodijadina kći Saloma je svojim plesom oduševila Iroda, koji je obećao da će joj ispuniti svaku želju. Po nagovoru majke, zatražila je glavu Jovana Krstitelja na tanjiru.
Jovan Krstitelj je pogubljen, a njegovu glavu dželat je dao Salomi koja ju je dala majci.
Ivanjdan se u narodu slavi kao praznik sunca, prirode i ljekovitog bilja.
Toga dana pletu se vijenci od ivanjskog cvijeća koji se stavljaju na kuće, kapije i staje, kao simbol punoće ljeta i blagoslova. U mnogim krajevima pale se ivanjdanske vatre, uz pjesmu i igru, a postoji i vjerovanje da se sunce na Ivanjdan tri puta „zaigra“.
Posebno mjesto u običajima imaju djevojke, koje uoči praznika beru bilje, pletu vijence i pjevaju. Zbog toga se Ivanjdan često naziva i „djevojačkim praznikom“.
Narod vjeruje da voda i ljekovito bilje na ovaj dan imaju posebnu snagu, pa se kupa u rijekama i jezerima, a ubrano bilje čuva u kući kao zaštita od bolesti.
U kalendaru SPC Sveti Jovan se slavi šest puta u godini: 23. septembra - dan njegovog začeća; 24. juna - rođendan (Ivanjdan); 29. avgusta - Usekovanje glave; 7. januara - dan poslije krštenja Hristovog (Jovanjdan); 24. februara - spomen na I i II obretenje (pronalaženje) njegove glave; 25. maja - spomen na III obretenje, prenosi portal pravoslavlje.net.
