Na teritoriji BiH ima više od 100 javnih kuhinja i informacija da godišnje bude bačeno čak 400.000 tona hrane više je nego poražavajuća i predstavlja strašnu statistiku, nad kojom bi svi trebalo da se zamislimo.
Kaže ovo za "Glas Srpske" upravnik javne kuhinje "Mozaik prijateljstva" u Banjaluci Miroslav Subašić, navodeći da iako su još polovinom 2023. donesene izmjene Zakona o PDV-u, kojima je omogućen povrat poreza vlasnicima trgovačkih lanaca na doniranu hranu, javne kuhinje to nisu osjetile te se nalaze u istoj, ako ne i u goroj situaciji nego prije dvije godine. To se uostalom može vidjeti iz podataka da je u prvoj polovini ove godine zabilježeno svega sedam donatora u BiH, a vrijednost hrane iznosila je svega nešto više od 75.000 konvertibilnih maraka.
Kompanije u BiH koje se bave proizvodnjom i trgovinom prehrambenim proizvodima sve do polovine 2023. godine bile su destimulisane da doniraju hranu, jer je to zakonski bilo podložno oporezivanju od 17 odsto. Zbog toga su velike količine hrane bacane i uništavane. Kompanijama je tada bilo isplativije da tako rade nego da je doniraju. Da je ovo oporezivanje predstavljalo veliki finansijski teret ukazuje i podatak da su domaće kompanije u jednoj od ranijih godina, prije 2023 - donirale hranu čija je vrijednost bila oko 82,7 miliona maraka i pri tome morale platiti 12 miliona na ime PDV-a. U međuvremenu vlasti su pod pritiskom javnosti odlučile da to promijene te da stimulišu trgovce da ne bacaju hranu, već da je doniraju, pri tome im omogućavajući značajan povrat novca od PDV-a.
Prema riječima Subašića, kada su usvojene izmjene zakona prvih par mjeseci bilo je velikog odaziva vlasnika trgovačkih lanaca, koji su javnim kuhinjama donirali značajne količine hrane kojoj je isticao rok trajanja
- Bilo je tako samo tokom tih prvih mjeseci. Mislio sam da je svim našim mukama i problemima s kojima se svakodnevno susrećemo zbog obezbjeđivanja dovoljnog broja obroka došao kraj. Nije bilo tako. Sve je nekako naprasno stalo, postalo mrtvo slovo na papiru te danas imamo situaciju da su vrlo rijetki i sporadični slučajevi da neki trgovački lanac donira hranu. I to nije samo slučaj za našu javnu kuhinju, već i ostale - istakao je Subašić.
Pretpostavlja da neki od vlasnika velikih trgovačkih lanaca vjerovatno nisu ni upoznati sa benefitima koji su im dati pomenutim izmjenama zakona ukoliko doniraju hranu javnim kuhinjama. Kako kaže, nema drugo objašnjenje.
- Kao prvo ne može me niko uvjeriti da hrane nema, ali i da ona ne bude bačena u velikim količinama. Jednostavno nešto ne štima. Da li ta hrana kojoj ističe rok trajanja bude prepakivana i dalje prodavana ili vlasnici trgovačkih lanaca jednostavno nisu upoznati sa ovim zakonskim izmjenama. Želim vjerovati da je ipak ovo drugo. Država se odrekla dijela prihoda od PDV-a, a s druge strane trgovci to ne koriste, iako se radi o značajnom novcu koji im može ostati u džepu ukoliko doniraju hranu. Možda bi trebalo da nadležne institucije naprave neko rješenje koje bi poslale svim trgovcima i tako ih upoznale sa zakonskim izmjenama - istakao je Subašić.
Dodaje da rad javnih kuhinja trenutno u životu održavaju prilozi građana i hrana koju oni doniraju. Navodi da su građani postali svjesni da je grijeh bacati hranu, ali i da je sve veći broj onih koji nakon sahrana i svadbi preostala jela doniraju javnim kuhinjama. Neki, kaže, čak i ne prave daću, već novac planiran za tu namjenu uplaćuju na račune javnih kuhinja, shvatajući da treba nahraniti gladne, a ne site ljude.
- S druge strane imamo situaciju da trgovci ne koriste to što im je država omogućila. Sjećam se jednog slučaja kada je doniran pire krompir i trgovac koji je to uradio ostvario je povrat PDV-a od 10.000 maraka. Zar je to malo? Zar im je isplativije da bacaju hranu? Stvarno ne razumijem - poručio je Subašić.
Crna statistika
U BiH prema podacima Ujedinjenih nacija bude bačeno oko 400.000 tona hrane, od čega jedna trećina otpada na prodavnice i tržne centre. Da bi bilo shvaćeno o kolikim količinama je riječ i stvorena bar neka prividna slika o kolikom problemu je riječ, možda je najbolje navesti da bi ovom bačenom hranom moglo biti natovareno više od 5.000 kamiona šlepera. Prema nekim procjenama ova hrana je vrijedna više od 150 miliona maraka, a od nje bi se moglo napraviti čak 770.000 obroka dnevno.
