Jeftin patvoreni med u trgovinama osnovni je problem sa kojima se suočavaju pčelari koji proizvode med odličnog kvaliteta, ukazano je danas na regionalnom sastanku predstavnika udruženja pčelara sa predstavnicima resornog ministarstva u Vladi Republike Srpske i Agrarnog fonda grada Istočnog Sarajeva.

Srđan Radan iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - Područna jedinica Istočno Sarajevo istakao je da falsifikovani med u trgovinama ima nižu cijenu od onog koji prozvode pčelari u Srpskoj i koji je odličnog kvaliteta, zbog čega ne mogu da budu konkurentni na tržištu.

- To je jedan od gorućih problema, kao i geografska zaštita meda i bar-kodovi na ambalaži - izjavio je Radan na sastanku u Istočnom Sarajevu.

Kada je riječ o provjeri kvaliteta meda, Radan je naveo da to rade akreditovane laboratorije i institucije, ali da su ispitivanja skupa i da je pčelarima potrebna podrška kako bi mogli to da urade.

On je rekao da resorno ministarstvo podržava pčelare i da na početku svake godine objavljuje pravilnik o podsticajima.

Prema njegovim riječima, prčelari, da bi ostvarili pravo na podsticaj koji iznosi 12 KM po pčelinjem društvu, potrebno je da budu upisani u registar pčelara i pčelinjaka Republike Srpske.

- Takođe, i lokalne zajednice podržavaju pčelare, daju određene subvencije i opremom pomažu rad pčelinjih društava - dodao je Radan.

Direktor Agrarnog fonda grada Istočnog Sarajeva Bojan Lubura ocijenio je da je današnji sastanak bio prilika da predstavnici udruženja pčelara 12 opština Sarajevsko-romanijske i Gornjodrinske regije razgovaraju o aktuelnim problemima, ali i budućnosti rada udruženja pčelara.

Lubura je naveo da gradski Agrarni fond podržava tri udruženja pčelara – "Roj", koji okuplja pčelare iz Istočnog Novog Sarajeva, Istočne Ilidže i Trnova, "Glasinac" sa Sokoca, te paljansko Udružnje "Pale"

- U ovoj godini isplatili smo oko 32.000 KM podrške za 8.000 pčelinjih društava, a i u budućnosti ćemo biti tu za pčelare - poručio je Lubura.

Za predsjednika višegradskog Udruženja pčelara Aleksandra Masala najveći problem u pčelarstvu je starosna struktura ljudi koji se bave ovim zanimanjem.

- Pčelari su, uglavnom, stari ljudi, a da bi se postao iskusan, vrhunski pčelar prođe mnogo godina i potrebno je mnogo ulaganja - istakao je Masal, te ocijenio da je podmlađivanje kadra osnovni zadatak udruženja pčelara u Srpskoj kako bi ova grana napredovala.

Masal je rekao da se pčelarstvom bavi 30 godina i da je cijela porodica uključena.

Kada je riječ o zaštiti domaćih proizvođača, Masal smatra da je potrebna izmjena zakonske regulative na nivou BiH i Republike Srpske za uvoz meda, kao i redovna isplata subvencija, što je neophodno za održavanje proizvodnje.

Sekretar Udruženja pčelara "Pale" Momčilo Ćosović ukazao je na specifičan problem članova ovog udruženja, koji imaju više od 2.000 košnica, a to je šteta koju im nanose medvjedi.

Ocjenjujući da treba pojednostaviti procedure naknade tako nastale štete, Ćosović je istakao da je to bitno kako bi pčelari obnovili proizvodnju

Kao model za podmlađivanje kadra, Ćosović je naveo primjer Slovenije koja je uz finansijsku podršku EU osnivala školske pčelinjake, a dobar dio te djece već u srednjoj školi zasnovao je svoje pčelinjake.

Pčelari su danas istakli da med, čija količina varira od godine do godine i zavisi od mnogih faktora, plasiraju uglavnom na kućnom pragu

Ukazano je i na značaj pčela u očuvanju kompletnog života na planeti jer svaki treći zalogaj koji ljudi pojedu zavisi od pčela i oprašivanja.