Velika privrženost rodnom selu Mazoče kod Foče, ljudima sa kojima je tamo odrastao i ljubav ka fotografiji, od kojih su one najljepše nastale u rodnom selu, bile su glavni motivi Slobodanu Bobu Kovaču da upiše studij novinarstva i počne raditi kao novinar.

Bobo Kovač, kako ga većina ljudi sa kojima se druži i radi najčešće zove, u razgovoru za Kateru kaže da je mnogo stvari u njegovom životu određeno događajima iz djetinjstva i selom Mazoče, u kojem je odrastao.

- Kao dijete sam želio da imam fotoaparat ili kameru kako bih zabilježio brojne trenutke. Prije svega lijepu prirodu u Mazoču i seoskoj planini, gdje sam pravodio veći dio ljeta, a zatim ljude koji su život proveli u selu i bili živi svjedoci nekog davnog prošlog vremena – kaže Kovač.

On ističe da, nažalost, nije bilo vremena da te momente zabilježi ranije i da ljudima izvan sela predstavi svoj kraj.

- Mnogi moji školski drugari nisu nikad ni čuli da postoji selo Mazoče. Sebi i njima sam obećao da će jednog dana saznati za Mazoče, a to se ostvaruje i zahvaljujući fotografijama koje već deset godina objavljujem na društvenim mrežama, ali i profesiji novinara, gdje sam kroz priče mogao predstaviti i svoje i neka druga sela – dodaje Kovač.

Bobo danas radi na BHRT i najveći broj njegovih TV reportaža snimljen je u prirodi prikazujući život ljudi u brojnim selima, na planinama, kraj obala rijeka i sve one blagodati, koje nam je priroda podarila i ukazujući na vrijednosti koje čovjek treba da sačuva, a ne da ih uništava.

Kako on kaže, samo tri reportaže snimljene su i u rodnom selu Mazoče, te dodaje da ga danas lično ohrabruje činjenica što još uvijek ima gledalaca koji žele da vide reportažu, saslušaju nečiju životnu ispovijest i prisjete se nekih davnih vremena.

- Meni to daje motiv i snagu da nastavim praviti priče u kojima ima života i običnog čovjeka iz našeg okruženja, u kojima ima sela i prirode, običaja i istorije. Te priče su najgledanije, jer je publika prezasićena politikom, crnom hronikom, trivijalnim vijestima i željni su životnih priča, posebno onih koje se tiču zaboravljenih ljudi i sela – ističe Kovač.

Bilo je neobično, kaže Kovač, snimati prilog o selu Mazoče, posebno i iznenađujuće za ljude sa tog kraja, jer im ovog puta Bobo dolazi sa TV ekipom, kao novinar.

- Neobičan je bio osjećaj doći u svoje selo sa televizijskom ekipom i praviti priču o tome kako žive ljudi sa kojima često provodim vrijeme. Morao sam da se postavim kao novinar i da ih pitam stvari, koje privatno znam. Ipak, ja sam za njih samo Bobo, a ne novinar i fotograf – kaže Kovač.

Ističe da mu je bilo drago što su stanovnici Mazoča imali priliku da vide sebe na televiziji i da ih gledaju rodbina i prijatelji širom svijeta.

- Podsjetili smo ih da su još uvijek živi i to mi je jedan od glavnih ciljeva seoskih priča, gdje god da se snima. Da ostane uspomena na jedan život, jedno vrijeme i da se čuje izvan sela – dodaje Bobo.

Bobo kaže da su danas sela, posebno ona planinska, nažalost pred izumiranjem. U selima se glas može čuti uglavnom od starih, koji nisu napustili svoj prag ili dok ih  još uvijek porodice obilaze.

- Nažalost, mnoge kuće su već zatvorene, propadaju, imanja zarastaju u šumu i teško da će se neko od potomaka vratiti na svoju djedovinu da udahne život tom imanju. Možda jedino da glad i strah rastjeraju stanovništvo iz gradova, kao tokom ove pandemije, kada su mnogi otišli na svoje selo da provedu neko vrijeme i posiju povrće, jer su bili u neizvjesnosti šta će period nakon pandemije donijeti – ističe Kovač.

Prema njegovom mišljenju, osnovni problemi zbog kojih ljudi odlaze sa sela u gradove su loši putevi, udaljenost škole, apoteka i prodavnica, tako da, kako kaže, ljudi ne vide perspektivu života na selu.

Pored rodnog sela, Bobo je snimio brojne TV priloge i napravio veliki broj fotografija prirode u BiH. Kaže da imamo prirodne ljepote kakve veći broj zemalja svijeta može da vidi samo u medijima, ali da je priroda zbog ljudskog nemara veoma ugrožena.

- Potoci su postali deponije, jer mnogi iz svog doma ponesu vreću sa smećem i bace je u prvi potok ili šumu na koju naiđu, a nakon toga prođu pored kontejnera. Šta možemo očekivati od te vode iz potoka, zemljišta i živog svijeta sa tog područja? To je samo jedan primjer, a kad bi sagledali mnoge druge stvari, onda ne treba da nas iznenađuju ni bolesti, ekstremne vrućine, kisele kiše, poplave i ostale prirodne katastrofe – ističe Kovač.

Dodaje da se ponašamo kao da priroda ne treba ni nama ni našim potomcima, te ističe da ga iznenađuje da ovo čovječanstvo postoji još uvijek.

Slobodan Bobo Kovač je rođen 1989. godine. Novinarstvo je diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, dok je master studije na odsjeku za politikologiju završio na Univerzitetu u Beogradu. Trenutno je zaposlen na BHRT, dok se fotografijom bavi amaterski.

Više fotografija Boba Kovača možete pogledati na njegovoj fejsbuk stranici BoBo photography.

Novinar: Miljan Rašević