Iako se od završetka rata na našim područjima iduće godine navršavaju pune tri decenije, i dalje imamo sumnjive površine pod minama, a prema najnovijim procjenama, njihovo uklanjanje potrajaće sve do 2035. godine.

Prema srednjoročnom planu rada Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) od 2025. do 2027. godine trenutna Strategija o protivminskom djelovanju odnosi se na period od 2018. do 2025. godine, a već su pokrenute aktivnosti u BHMAK-u da ona bude revidirana do 2027. godine. 

Međutim, ni za četiri godine neće sva sumnjiva područja biti očišćena od mina, zbog čega BHMAK ide na izradu nove strategije o protimvinskom djelovanju. 

Direktor BHMAK-a Enis Horozović objasnio je zbog čega u BiH još nisu deminirana sva područja, ali i šta su pokazale najnovije procjene kada bi sva sumnjiva područja konačno mogla biti bezbjedna za kretanje. 

- Sve do pojave pandemije virusa korona, odnosno do kraja 2019. i početka 2020. godine, deminiranje u BiH je išlo jednim poprilično dobrim tempom. Nakon toga aktivnosti su značajno umanjene. Deminerske organizacije su zbog manjka posla bile prinuđene da otpuštaju ljude, a radnici su i sami odlazili, tako da su deminerski kapaciteti značajno umanjeni - kazao je “Glasu” Horozović. 

Pojašnjava da su i donatori posljednjih godina stavili fokus na Ukrajinu. 

- Prema najnovijim informacijama, do 400 milijardi koštaće deminiranje u Ukrajini kada se završi sukob, tako da BiH ostaje i bez donacija jer glavni proces deminiranja obavlja se zahvaljujući stranim donatorima - kazao je Horozović. 
Zbog svega toga navodi da će već iduće godine krenuti da rade na novoj strategiji o protivminskom djelovanju, te da bi ona trebalo da bude završena do 2026. godine. 

- Na kraju će od Ženevskog centra zavisiti na koji period će se odnositi ta strategija. Zadati rokovi prema sadašnjoj strategiji, koja je na snazi, biće probijeni. Po Dejtonskom mirovnom sporazumu vojne formacije u BiH imale su rok od šest mjeseci da uklone sva minsko-eksplozivna sredstva koja su ostala u ratu, a iduće godine je 30 godina od završetka rata. Sve je jasno. Proces deminiranja je daleko kompleksniji i komplikovaniji i oni koji su zamišljali da će to biti završeno u tako kratkom periodu očigledno su se prevarili - poručio je Horozović. 

Prema najnovijim analizama, navodi on, sva sumnjiva područja trebalo bi da budu očišćena od mina do 2035. godine.

- Te informacije nisu zvanične, ali prema procjenama, od 2027. godine, kada treba da prestane da važi sadašnja strategija, trebaće nam oko devet godina da deminiramo sva područja u BiH. Može to biti i prije i kasnije, ali to je ono što trenutne analize pokazuju - naglasio je Horozović i dodao da je trenutno najveći problem za BiH što se donatori okreću ka Ukrajini. 
Najveći donatori, navodi on, ranije su bili Japan, Švedska te Češka, a sada je sve ostalo na SAD i Njemačkoj. 

- Te zemlje su glavni donatori i one nam još doniraju sredstva, ali ona nisu dovoljna za naše potrebe - zaključio je Horozović.

Procjene

BiH spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.

Prema izvršenim procjenama u januaru 2024. godine, sumnjiva opasna površina na mine u BiH iznosi 838 kilometara kvadratnih, što predstavlja 1,63 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH. U bazi podataka Centra za uklanjanje mina u BiH u operativnoj upotrebi su još 8.852 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.232 minska zapisnika.

Piše: Marijana Miljić Bjelovuk