Danas je nedjelja, 12. januar, 12. dan 2020. Do kraja godine ima 354 dana.

812. - Izaslanici romejskog /vizantijskog/ cara Mihaila Prvog Rangabe sa franačkim carem Karlom Velikim u Ahenu sklopili mir poslije više od decenije rata Romeje i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bilo je Karlovo krunisanje 800. godine u Rimu za svetog rimskog cara, što je titula na koju je pravo polagao Konstantinopolj. Mir je za Južne Slovene bio fatalan - njihove zemlje podijeljene su graničnom linijom između dva carstva.

1628. - Rođen francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", iz koje su i djeci širom svijeta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa", "Plavobradi", "Uspavana lepotica". Ostala djela: "Vijek Luja Velikog", "Poređenja starih i modernih".

1773. - U Čarlstonu, u Južnoj Karolini, osnovan prvi muzej u SAD.

1829. - Umro njemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. Sa bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Osim radova o antičkoj književnosti, eseja, pjesama i pripovijedaka, pisao je aforizme. Djela: roman "Lucinda", "Istorija stare i nove književnosti" /jedan od prvih pregleda na cjelokupnu svjetsku literaturu/.

1852. - Rođen francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svjetskom ratu i pobjednik odsudne bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smijenjen je s položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspjeha u operacijama 1915. i 1916. godine.

1876. - Rođen američki pisac Džon Grifit, poznat kao Džek London, jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. vijeka. Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Napisao je oko 50 pripovijedaka i romana. Djela: "Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Gvozdena peta" /proročka vizija fašizma/, "Martin Idn", "Ljudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "Džeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina", "Priče s južnih mora".

1876. - Rođen italijanski kompozitor njemačkog porijekla Ermano Volf - Ferari, obnovitelj italijanske komične opere, koji je komponovao uglavnom prema komedijama italijanskog pisca Karla Goldonija. Komponovao je i instrumentalne kompozicije i kantate. Djela: opere "Četiri grubijana", "Radoznale žene", "Škola za očeve", "Suzanina tajna".

1878. - Rođen mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio klasično djelo omladinske književnosti. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".

1893. - Rođen njemački ratni zločinac Herman Vilhelm Gering, rajhsmaršal Trećeg rajha i osnivač zloglasne nacističke tajne političke policije Gestapo. Kao ministar vazduhoplovstva naređivao je bombardovanje nezaštićenih gradova i masovno ubijanje civila u Drugom svjetskom ratu. Poslije smrtne presude koju mu je zbog ratnih zločina izrekao Međunarodni sud u Nirnbergu, uoči njenog izvršenja u oktobru 1946. oduzeo sebi život ispivši otrov.

1899. - Rođen švajcarski biohemičar Paul Herman Miler, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1948, koji je otkrio insekticid DDT.

1932. - Heti Karavaj, demokrata iz Arkanzasa, postala prva žena izabrana u Senat SAD.

1942. - Italijanski guverner okupirane Crne Gore u Drugom svjetskom ratu general Pircio Biroli naredio da se za jednog ubijenog ili ranjenog oficira strijelja 50, a za podoficira ili vojnika 10 civila.

1964. - Zbacivanjem sultana u Zanzibaru - mjesec dana pošto je ta ostrvska afrička država u Indijskom okeanu postala nezavisna - okončan ustanak i proglašena republika s predsjednikom Abeidom Karumeom. Zanzibar se četiri mjeseca kasnije ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.

1976. - Umrla engleska spisateljica Agata Kristi, autor mnogih detektivskih romana. Djela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš u sarkofagu", "Ubistvo u `Orijent-ekspresu`", "Deset malih crnaca", "Vašar zločina", "Nikotin", "Tajna zamka `Čimniz`", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u Mesopotamiji".

1990. - Rumunski predsjednik Jon Ilijesku saopštio da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.

1991. - Kongres SAD odobrio predsjedniku Džordžu Bušu da vojnom silom izbaci iračku armiju iz Kuvajta.

1992. - Vlada Alžira dan poslije ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odgodila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to "nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa". Na izborima je vodio islamski Front nacionalnog spasa, a islamisti su ubrzo odgovorili terorističkim napadima.

1993. - Na mirovnim pregovorima u Ženevi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić prihvatio ustavne principe predviđene Vens-Ovenovim mirovnim planom.

1995. - Savjet bezbjednosti UN za još sto dana produžio djelimičnu suspenziju sankcija Saveznoj Republici Jugoslaviji.

1996. - Prve ruske jedinice u sastavu Ajfora stigle u BiH, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja poslije Drugog svjetskog rata.

1998. - Kanađanka Luiz Frešet imenovana za zamjenika generalnog sekretara UN, na funkciju koja do tada nije postojala u svjetskoj organizaciji.

1998. - Njemačka pristala da ustanovi fond od 200 miliona maraka radi obeštećenja oko 18.000 Jevreja iz istočnoevropskih zemalja, koji su pretrpjeli mučenje nacista u Drugom svjetskom ratu.

2000. - Turska vlada saglasila se da odgodi smrtnu kaznu vješanjem vođi kurdskih pobunjenika Abdulahu Odžalanu.

2000. - Velika Britanija homoseksualcima dozvolila službu u oružanim snagama.

2006. - Najmanje 345 hodočasnika izgubilo život u stampedu do koga je došlo posljednjeg dana hadžiluka u Meki tokom ritualnog kamenovanja.

2008. - U helikopterskoj nesreći u Makedoniji poginuli vojnici koji su se vraćali iz misije u BiH.

2008. - Umro akademik Anhel Gonzales /83/, španski pjesnik, borac protiv Frankove diktature.

2010. - U razornom zemljotresu koji je pogodio Haiti poginulo više od 200.000 ljudi, oko 300.000 povrijeđeno, a preko milion ljudi ostalo je bez kuća.