Danas je nedjelja, 16. avgust, 229. dan 2020. godine. Do kraja godine ima 137 dana.

1717. - U bici kod Beograda u austrijsko-turskom ratu, u kojoj se na strani Austrijanaca borilo i 6.000 Srba iz Vojvodine, austrijski feldmaršal francuskog porijekla Fransoa Eugen Savojski Turcima nanio težak poraz i zauzeo Beograd, izbacivši Turke i iz sjeverne Srbije. Austriji je Požarevačkim mirom zaključenim 1718. pripala sjeverna Srbija, Banat i sjeverna Bosna.

1832. - Rođen njemački psiholog, filozof i lingvista Vilhelm Vunt, osnivač eksperimentalne psihologije, profesor na univerzitetima u Hajdelbergu, Cirihu i Lajpcigu. Definisao je psihologiju kao "nauku o unutrašnjem i neposrednom iskustvu" i zasnovao je psihološka istraživanja i eksperimente kao "čistu opservaciju". Osnovao je prvi moderni institut za psihologiju i eksperimentalnu laboratoriju. Njegov učenik je bio i srpski psiholog Ljubomir Nedić, pisac prvog našeg univerzitetskog udžbenika iz psihologije. Djela: "Principi fiziološke psihologije", "Uvod u psihologiju", "Psihologija naroda".

1845. - Rođen francuski fizičar Gabrijel Lipman, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908. On je pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.

1913. - Rođen Menahem Begin, premijer Izraela od 1977. do 1983.i prvi izraelski državnik koji je potpisao ugovor sa nekom arapskom zemljom. Poslije razgovora u Kemp Dejvidu s egipatskim predsjednikom Anvarom el Sadatom i predsjednikom SAD Džimijem Karterom, 1977. je u Vašingtonu potpisao mirovni ugovor s Egiptom i sa Sadatom je 1978. podijelio Nobelovu nagradu za mir. U tek osnovanoj državi Izrael 1948. je oformio pokret "Herut", od kojeg je nastala partija "Likud" . Ubrzo je postao član Kneseta, a u vladu je ušao 1967. Važio je za "čovjeka najtvrđe linije sa vizijom za kompromis". Djela: "Pobuna", "Lična sjećanja komandanta Irgun Cevai Leumija", "Bijele noći", "U podzemlju".

1914. - U noći 15. na 16. avgust 1914. godine odigrao se udarni dio Cerske bitke - prve velike savezničke pobjede u Prvom svjetskom ratu, koju je izvojevala srpska vojska. Činjenica da je malena Srbija uspjela da na Ceru porazi austrougarske trupe izazvala je tada nevjericu u Beču i Berlinu, ali i oduševljenje među saveznicima, a ugled Srbije neočekivano je porastao. General Stepa Stepanović dobio je čin vojvode kao nagradu za komandovanje koje je dovelo do odlučne pobjede na Ceru. Kada je Cerska operacija okončana 24. avgusta, od oko 200.000 austrougarskih vojnika, koliko je provalilo u Srbiju, u njoj nije ostao nijedan, izuzev 4.500 zarobljenika. Tokom krvavih borbi gubici austrougarskih trupa dostigli su 27. 000, dok je iz stroja izbačeno od 16. 500 srpskih vojnika, od čega 2. 107 poginulih. Gonjenjem neprijatelja do Drine i završnim borbama kod Šapca, 21-24. avgusta 1914. godine, okončana je Cerska operacija.

1919. - Obrazovana je Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod predsjedništvom Ljube Davidovića, sastavljena od predstavika Demokratske stranke i Socijaldemokratske partije. Vlada je ubrzo donijela uredbe o osmočasovnom radnom vremenu i o osiguranju radnika u slučaju bolesti i nesreće.

1921. - Umro je srpski kralj Petar Prvi Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, čija je vladavina obilježena razvojem parlamentarne demokratije, ubrzanim privrednim razvojem, kulturnim napretkom i slobodom štampe. Tokom vladavine "Njegovog veličanstva svetog starca", kako su ga nazivali u Francuskoj, ojačane su političke i kulturne veze s južnoslovenskim narodima, a pod njegovim žezlom Srbija je bila Pijemont slobode, ideal ustavnog uređenja i žarište napretka u tom dijelu Evrope. Poslije zbacivanja sa prijestola 1858. njegovog oca kneza Aleksandra Karađorđevića, živio je u inostranstvu i završio je Vojnu akademiju u Sen Siru i višu Vojnu akademiju u Mecu. Učestovao je kao dobrovoljac u Legiji stranaca u francusko-pruskom ratu 1870. i 1871, kad je za izuzetnu hrabrost odlikovan Ordenom Legije časti, postavši jedini evropski vladalac koji je to odličje zaslužio na bojnom polju. Pod imenom Petar Mrkonjić, u bosanskohercegovačkom ustanku protiv Turaka komandovao je 1875. i 1876. jednim ustaničkim odredom. Poslije ubistva kralja Aleksandra Obrenovića Skupština Srbije ga je 15. juna 1903. izabrala za kralja. U narodu - koji ga je najčešće nazivao "čika Pera" - uživao je ogromno poštovanje zbog izuzetnog poštenja i krajnje skromnog načina života. U balkanskim ratovima je kao vrhovni komandant predvodio do pobjede srpsku vojsku, a sa vlasti se povukao 1914. u korist sina Aleksandra koji je u njegovo ime vladao kao regent. U Prvom svjetskom ratu 1915. je sa srpskom vojskom prošao njenu golgotu tokom povlačenja preko Albanije. Preveo je na srpski spis "O slobodi" engleskog filozofa Džona Stjuarta Mila.

1944. - Na ostrvu Vis u Drugom svjetskom ratu nastavljeni su pregovori Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije i izbjegličke jugoslovenske vlade, koja se obavezala da Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije prepusti svu savezničku pomoć, raspusti oružane snage u inostranstvu i javno se odrekne Draže Mihailovića i četnika. Pristala je i da u sastav NOVJ bude uključena ratna mornarica bivše Jugoslavije koja se nalazila na Malti pod upravom savezničke flote.

1953. - U Iranu je pokušan državni udar i šah Mohamed Reza Pahlavi je pobjegao iz zemlje, ali je poslije tri dana premijer Mohamed Mosadek srušen, a šah se vratio na prijesto uz angloameričku pomoć.

1956. - Umro američki filmski glumac mađarskog porijekla Bela Blaško, poznat kao Bela Lugoši, tumač niza uloga Drakule u filmovima strave, ali se iskazao i kao vrstan komičar. Filmovi: "Trinaesta stolica", "Drakula", "Ubistvo u ulici Morž", "Poljubac smrti", "Ostrvo izgubljenih duša", "Crna mačka", "Znak vampira", "Drakulina kći", "Frankeštajnov sin", "Gorila", "Invazija kradljivaca leševa".

1958. - Rođena američka pjevačica i glumica Madona Luiz Veronika Čikone, poznata kao Madona, jedna od najpopularnijih pjevačica krajem 20. vijeka.

1960. - Kipar je stekao nezavisnost, s arhiepiskopom Makariosom Trećim kao predsjednikom republike. Kipar je do 1878. bio dio Otomanskog carstva, a te godine postao je kolonija Velike Britanije odlukom Berlinskog kongresa.

1973. - Umro američki mikrobiolog, porijeklom ukrajinski Jevrejin Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. Nagradu je dobio za pronalazak streptomicina, prvog antibiotika koji uspješno suzbija tuberkulozu. Pronašao je i neomicin. Napisao je autobiografiju "Moj život sa mikrobima".

1977. - Umro američki muzičar Elvis Aron Prisli, "kralj roka", izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka. Prodao je više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova. Umro je u 42. godini zbog prekomjerne upotrebe alkohola i droge.

1984. - Umro srpski pisac Dušan Radović, jedinstvena medijska ličnost srpske kulture i vrstan dječji pisac. Radio je u listovima "Zmaj", "Pionir", "Kekec" i "Poletarac" i bio urednik dječjih redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti je posebno upamćen po radio emisiji Studija B "Beograde, dobro jutro", kojom je od 1976. osam godina budio Beograđane obiljem satiričnih doskočica, duhovitih komentara i ljupkog humora, obilježenih autentičnom mudrošću. Djela: zbirke pjesama "Poštovana deco", "Smešne reči", "Vukova azbuka", "Pričam ti priču", "Ponedeljak", "Utorak", "Sreda, "Četvrtak", dramska djela "Kapetan Džon Piplfoks", "Tužibaba", "Če" , aforizmi "Beograde, dobro jutro", TV serija "Na slovo, na slovo".

1991. - Umro italijanski filmski režiser Luiđi Campa, pripadnik prve generacije neorealističkog pravca, autor više desetina filmova, koji je najviše bio zaokupljen moralnim problemima. Filmovi: "Živjeti u miru", "Teške godine", "Lake godine", "Proces u gradu", "Rimljanika", "Amerikanac na odmoru".

1994. - Uprkos optužbi za teške izborne prevare, Hoakin Balager je sedmi put stupio na dužnost predsjednika Dominikanske Republike.

1995. - Na referendumu, odgođenom dva dana zbog uragana, građani Bermuda su glasali da ostanu britanska kolonija.

2007. - U zemljotresu jačine 7,9 stepeni Rihterove skale u Peruu poginulo 510 ljudi.

2008. - Najbolji srpski plivač Milorad Čavić osvojio srebrnu medalju u trci na 100 metara delfin stilom na Olimpijskim igrama u Pekingu, a najbolji srpski teniser Novak Đoković osvojio bronzanu medalju.

2008. - Ruski milijarder Mihail Prohorov kupio najskuplju vilu na svijetu - bivšu kraljevsku palatu na francuskoj rivijeri za skoro pola milijarde evra.