Danas je četvrtak, 18. maj, 138. dan 2023. Do kraja godine ima 227 dana.

1711. - Rođen srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, jedan od najvećih umova nauke svog vremena. Nasuprot Isaku Njutnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku.

1781. - Španci u Kusku pogubili peruanskog revolucionara Tupaka Amarua Drugog, koji je preuzeo ime jednog vladara Inka i 1780. podigao pobunu Indijanaca protiv španskih osvajača.

1799. - Umro francuski pisac Pjer Ogisten Karon de Bomarše, vjesnik Francuske revolucije. Smjelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Djela: komedije "Seviljski berberin", "Figarova ženidba" - koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere, te autobiografsko djelo "Memoari".

1800. - Umro ruski generalisimus Aleksandar Vasiljevič Suvorov, jedan od najistaknutijih vojskovođa 18. vijeka, pod čijom su komandom ruske trupe izvojevale 57 pobjeda. U austro-rusko-turskom ratu od 1787. do 1791. odnio je više blistavih pobjeda nad Turcima, zatim u ratovima Rusije protiv Francuske, pri čemu se naročito proslavio osvajanjem sjeverne Italije. Na povratku u Rusiju njegova vojska je prešla preko Alpa i vrha Sveti Gothard, što je zaprepastilo vojne krugove u Evropi. Mnogo je učinio u uzdizanju i vaspitanju ruskih vojnika, a osim vojne nauke proučavao je matematiku, geografiju i istoriju. Krajem 1779. je naimenovan za vrhovnog carskog zapovjednika. U SSSR-u je 1942. uveden Orden "Suvorov" za visoke vojničke vrline.

1803. - Velika Britanija objavila rat Francuskoj zato što je Napoleon Bonaparta nastavio vojnu kampanju u Italiji i Švajcarskoj.

1804. - Napoleon Bonaparta proglašen carem Francuske, a u decembru 1804. je krunisan kao Napoleon Prvi.

1836. - Rođen austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svjetski šampion. Titulu svjetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobjedom u meču nad Johanesom Cukertortom rezultatom 10:5, uz pet remija. Zvanje prvaka svijeta je odbranio 1889. i 1892. u mečevima s Mihailom Čigorinom, a izgubio ga je 1894. porazom u meču s Emanuelom Laskerom rezultatom 10:5, uz četiri remija. Objavio je 1889. "Udžbenik modernog šaha", koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

1868. - Rođen ruski car Nikolaj Drugi Aleksandrovič Romanov, posljednji monarh Rusije, koji je vladao od 1894. do zbacivanja u Oktobarskoj revoluciji 1917. Sa suprugom, petoro djece i poslugom ubijen je u julu 1918. u Jekaterinburgu, na osnovu naredbe vođe boljševika Vladimira Lenjina, poslije čega su svi iskasapljeni i bačeni u neobilježenu grobnicu.

1872. - Rođen engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, rodonačelnik analitičke filozofije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. Posvetio se i borbi za mir, žestoko se protivio intervenciji SAD u Vijetnamu i nuklearnom naoružanju i osnovao je međunarodnu porotu nazvanu "Raselov sud". Djela: "Principi matematike" /s Alfredom Nortom Vajthedom/, "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Istorija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog svijeta", "Ljudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće", "Ljudsko društvo u etici i politici", "Zašto nisam hrišćanin".

1883. - Rođen njemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919. u Vajmaru osnovao arhitektonsku školu "Bauhaus", koja je odlučujuće uticala na arhitekturu 20. vijeka širom svijeta. Školovanje u "Bauhausu" se temeljilo na njegovoj ideji o sjedinjavanju umjetnosti i zanatstva i uspostavljanju harmoničnog jedinstva svih umjetnosti pod okriljem arhitekture. Školu je 1925. premjestio u Desau, u zgradu rađenu prema njegovom projektu, potom u Berlin, ali su je nacisti raspustili po dolasku na vlast 1933. Emigrirao je 1937. u SAD i u Čikagu je osnovao školu "Novi Bauhaus", zasnovanu na istim principima, a 1938. je postao profesor Harvardskog univerziteta. Projektovao je više zgrada u SAD i napisao teorijsko djelo "Sinteza u arhitekturi".

1897. - Rođen američki filmski režiser italijanskog porijekla Frenk Kapra, koji je tri puta dobio nagradu "Oskar", autor sjajnih komedija sa satiričnom notom. Napisao je memoare "Ime iznad naslova". Filmovi: "Donovanova afera", "Mlada generacija", "Zabranjeno", "Američka ludost", "Gorak čaj generala Jena", "Dogodilo se jedne noći" /nagrada "Oskar"/, "Gospodin Dids ide u grad" /nagrada "Oskar"/, "Izgubljeni horizonti", "Upoznajte Džona Dua", "Arsenik i stare čipke", "Ne možete to ponijeti sa sobom" /nagrada "Oskar"/, "Ovo je divan život", "Država Unije", "Džep pun čuda".

1899. - U Hagu održana prva međunarodna konferencija za obustavljanje trke u naoružanju i sprečavanje ratova.

1911. - Umro austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Državne opere u Beču, koji je pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera stvarao komozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Djela: deset simfonija, ciklusi solo pjesama za glas i orkestar "Pjesma o zemlji", "Pjesme mladića-putnika", "Dječakov čudotvorni rog", "Pjesme o mrtvoj djeci".

1919. - Rođena engleska balerina Margaret Hukam, poznata kao Margot Fontejn, jedna od najvećih u 20. vijeku, koja je svakom liku davala posebnu dramsku snagu. Sa izvanrednim uspjehom je širom svijeta igrala niz uloga u klasičnim baletima, poput "Žizele", "Labudovog jezera", "Začarane ljepotice".

1920. - Rođen poljski rimokatolički sveštenik Karol Vojtila, koji je pod imenom Jovan Pavle Drugi 1978. postao prvi neitalijanski papa poslije 455 godina.

1941. - Poglavnik ustaške Nezavisne države Hrvatske Ante Pavelić s italijanskim fašističkim vođom Benitom Musolinijem u Drugom svjetskom ratu potpisao ugovor kojim je Italiji predao Gorski Kotar i dijelove Dalmacije i Hrvatskog primorja i prihvatio italijanskog princa za hrvatskog kralja.

1944. - Savezničke jedinice u Drugom svjetskom ratu istjerale nacističke trupe iz italijanskog manastira Monte Kasino. Manastir je potpuno razoren - srednjovjekovni vjerski objekat je tretiran kao legitimni vojni cilj, jer su Nijemci iz njega dejstvovali.

1954. - Stupila na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima.

1973. - Umrla američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao ubijeđeni antimilitarista, u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata Japanu poslije bombardovanja Perl Harbura 1941.

1974. - Indija izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu, postavši šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

1977. - Ustanovljen Međunarodni dan muzeja na 11. Generalnoj konferenciji Međunarodnog savjeta za muzeje. Tada je Savjet, koji je svjetska strukovna organizacija pri Unesku, uputio poruku svijetu u kojoj je naglašeno da su "muzeji značajno sredstvo kulturne razmjene, obogaćivanja kulture, razvoja međusobnog razumijevanja, saradnje i mira među narodima".

1980. - Stotine hiljada ljudi preuzelo kontrolu nad južnokorejskim gradom Kvangdžu, poslije nereda u kojem su jedinice vojne hunte ubile najmanje 200 prodemokratskih demonstranata.

1981. - Umro američki pisac jermenskog porijekla Vilijem Sarojan, koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovijedanja najviše pisao o životu američkih "malih ljudi", često jermenskih i drugih doseljenika. Vjerovao je da su hrabrost i humor najefikasnija sredstva za savladavanje životnih nedaća. Rođen je u Kurdistanu 1908, djetinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gdje je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Djela: zbirke priča "Zovem se Aram", "Pet zrelih krušaka", "Smjeli mladić na letećem trapezu", "Mama, ja te volim", "Tata, ti si lud", "Jedan dan u popodnevu svijeta", romani "Ljudska komedija", "Doživljaji Veslija Džeksona", "Predmet smijeha", drame "Vrijeme vašeg života" /Pulicerova nagrada 1939/, "Moje srce je u gori".

1990. - U Beču zapadnonjemački kancelar Helmut Kol i istočnonjemački premijer Lotar de Mezijer potpisali sporazum o monetarnoj uniji, što je bio prvi korak ka ujedinjenju Njemačke.

1994. - Iranski "boing 747" dopremio na zagrebački aerodrom 60 tona najmodernijeg naoružanja, koje je Teheran uputio bosanskim muslimanima.

1994. - Republički izdavački zavod "Prosvjeta" iz Sarajeva pokrenuo prvi časopis u Republici Srpskoj za umjetnost, kulturu i društvena pitanja - "Zavjet".

1995. - Umro ruski baletski igrač Aleksandar Godunov, koji je poslije emigriranja iz SSSR-a stekao svjetsku slavu.

1999. - Njemačka suspendovala letove bespilotnih aviona NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, dan nakon što je oborena i četvrta njena letjelica za izviđanje.

2006. - Vrhovni sud Srbije potvrdio prvostepenu presudu kojom su četvorica pripadnika paravojne formacije "Osvetnici" proglašeni krivim za ratni zločin u Sjeverinu 1992. godine i osuđeni na kazne od 15 do 20 godina zatvora.

2006. - Jedan od najtraženijih narko-dilera na svijetu Kolumbijac Pablo Rajo Montano uhapšen u Brazilu.

2014. - Umro Dobrica Ćosić, književnik, akademik i prvi predsjednik SR Jugoslavije. Čosić je rođen 29. decembra 1921. u Velikoj Drenovi, kod Trstenika. Bio je srpski pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar i redovni član SANU. Bio je prvi predsjednik SR Jugoslavije od 1992. do 1993. godine. Nazivan "ocem nacije", ostaće upamćen po romanima "Daleko je sunce", "Koreni", "Deobe", "Vreme smrti", "Vreme zla" i "Vreme vlasti". Prvi Ćosićevi prozni radovi nisu skrenuli naročitu pažnju književne kritike. U domaću i svjetsku književnost ulazi 1951. godine sa svojim prvim djelom "Daleko je sunce".