Danas je petak, 19. februar, 50. dan 2021. Do kraja godine ima 315 dana.
1473. - Rođen poljski astronom Mikolaj Kopernik, poznat kao Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji nauke. Umjesto ptolomejskog geocentričnog sistema, prema kojem je Zemlja centar vasione, on je poslije istraživanja koja je obavio po povratku sa višegodišnjih studija u Italiji - polazeći od teorije grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar svijeta oko kojeg kruže Zemlja i druge planete - uspostavio heliocentrični sistem. Prema tom učenju, Zemlja i druge planete se kreću po putanjama u čijem je centru Sunce, a prividno kretanje nebeske sfere je posljedica kretanja Zemlje. Time je udario temelje moderne astronomije i osnove za otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna o kretanju nebeskih tijela, ali je njegova teorija imala dalekosežne posljedice i za ostale prirodne nauke i cjelokupan duhovni razvoj čovječanstva. Njegovo učenje je, uz mnoštvo sljedbenika, zbog zloglasne rimokatoličke inkvizicije, imalo i mučenike - Đordana Bruna je sud inkvizicije poslao na lomaču, a Galileo Galilej, pod prijetnjom smrti, morao da svoje učenje proglasi kao zabludu. Rimska crkva je 1616. zabranila sva djela kojima je osnova bilo Kopernikovo učenje. Djela: "Commentariolus...", "De revolutionibus orbium coelestium".
1674. - Potpisivanjem Vestminsterskog ugovora okončan je englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska pripala je Engleskoj.
1743. - Rođen italijanski kompozitor Luiđi Rodolfo Bokerini, virtuoz na violončelu, koji je uticao na razvoj gudačkih kvarteta kao muzičke forme i prvi komponovao muziku za gudačke kvintete i kvintete za gudačke instrumente i klavir. Stvorio je oko 500 djela u stilu rokokoa, uključujući simfonije, koncerte za violončelo, kamernu i crkvenu muziku.
1797. - Papa Pije Četvrti s Napoleonom Bonapartom potpisao Tolentinski ugovor, prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj. Napoleon Bonaparta se 1800. godine proglasio prvim konzulom Francuske.
1875. - Umro srpski pisac Kosta Trifković, komediograf koji je realistički slikao naravi vojvođanske sredine u drugoj polovini 19. vijeka. Poslije završetka studija prava u Požunu radio je u Pešti kao činovnik, potom u Novom Sadu kao bilježnik i advokat. Njegove šaljive pozorišne igre su prožete neusiljenim humorom i prirodnošću i bile su pravo osvježenje u vrijeme teške romantičarske drame. Realistički je nastavio komediografsku tradiciju, zanemarenu u srpskoj literaturi poslije Jovana Sterije Popovića, ali bez Sterijine snage i dubine. Djela: "Izbiračica", "Milo za drago", "Mladost Dositeja Obradovića", "Školski nadzornik", "Ljubavno pismo", "Čestitam", "Francusko-pruski rat".
1878. - Sanstefanskim ugovorom okončan srpsko-turski rat. Ugovor kojim je Rusija pokušala da stvori veliku Bugarsku na račun Srbije poništen je na zahtjev ostalih evropskih sila na Berlinskom kongresu u julu 1878.
1913. - Donesna Uredba o vazdušnom saobraćaju u Srbiji kojom je bilo predviđeno da Ministarstvo unutrašnjih dela vrši nadzor nad ispravnošću vazduhoplova, a Ministarstvo vojske nad sposobnošću pilota. Vazduhoplovi nisu smjeli imati oružje i municiju, kao ni fotoaparat i golubove-pismonoše. Bio im je zabranjen let prilikom nepogoda i noću, kao i oko utvrđenih naselja. Strani vazduhoplovi su mogli prelaziti na teritoriju Srbije samo na mjestu i u vrijeme koje odredi carinska služba u dogovoru sa ministrom unutrašnjih dela. Za prekršioce ove uredbe bile su predviđene vrlo stroge kazne. Osnovi međunarodnog vazduhoplovnog prava postavljeni su 1919. godine, kada je u Parizu usvojena Međunarodna konvencija o vazduhoplovnom saobraćaju.
1918. - U Rusiji dekretom boljševika zabranjeno privatno vlasništvo nad zemljom, vodom i prirodnim dobrima.
1922. - U Zagrebu izašao prvi broj lista "Borba", iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije. List je zabranjen 13. janaura 1929. Ponovo je izlazio kao organ KPJ u Drugom svjetskom ratu u Užicu od 19. oktobra do 27. novembra 1941. i u Bosanskoj krajini od 1. oktobra 1942. do 27. februara 1943. Poslije oslobođenja Beograda, 15. novembra 1944. je, kao organ KPJ, postao dnevni list.
1924. - Rođen američki filmski glumac Li Marvin, briljantan tumač uloga brutalnih otpadnika i ljudi s margine društva. Filmovi: "Velika trka", "Komančerosi", "Dvanaest žigosanih", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Kat Balu", "Monti Valš", "Point Blank", "Pakao Pacifika", "Ubice".
1940. - Umro srpski političar Ljuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i bio dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a 1901. je s Jašom Prodanovićem osnovao Samostalnu radikalnu stranku, za čijeg predsjednika je izabran 1912. Prvi put ministar prosvjete je postao 1904, na tom položaju je bio i od 1914. do 1917. u vladi Nikole Pašića i treći put 1918. Jedan je od tvoraca Krfske deklaracije. Poslije stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. postao je predsjednik novostvorene Demokratske stranke, iste godine premijer, a vladu je drugi put sastavio 1924.
1942. - Japanski avioni su u prvom napadu na Australiju u Drugom svjetskom ratu bombardovali grad Darvin i obližnju vojnu bazu. U napadu su poginula 243 Australijanca, potopljeno je osam brodova i uništena su 23 aviona.
1945. - Američke snage su se u Drugom svjetskom ratu iskrcale na pacifičko ostrvo Ivo Džima, a poslije krvavih borbi, od 22.000 Japanaca samo 212 najtežih ranjenika se predalo 26. marta 1945, dok su Amerikanci imali više od 6.800 mrtvih.
1951. - Umro francuski pisac Andre Žid, sjajan stilista, tvorac antikomformističkih djela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Njegovu modernu intelektualnu prozu odlikuje velika iskrenost i prezir prema predrasudama. Djela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz SSSR", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski "Dnevnik".
1952. - Umro norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. godine. Njegovi romani, pisani superiornim stilom, usredsređeni su na psihologiju ličnosti i prožeti doživljajima prirode i ljubavi, a drame i lirika su slabijeg kvaliteta. U okupiranoj Norveškoj u Drugom svjetskom ratu podržao je marionetsku vladu koju su ustoličili njemački nacisti, zaslijepljen zabludom da će Norvežani, kao "čista germanska nacija", poslije rata zauzeti počasno mjesto u "novom svjetskom poretku". Ogorčeni zemljaci nisu mu oprostili podršku nacistima, iskazavši protest masovnim slanjem paketa njegovih knjiga, koje su mu na kućnu adresu dostavljali poštom. Poslije rata je osuđen zbog veleizdaje, ali u posljednjem djelu, autobiografiji "Na zaraslim stazama", nije pokazao ni trunku kajanja. Ostala djela: romani "Glad", "Misterije", "Pan", "Viktorija", "Sanjari", "Rosa", "Pod jesenjom zvijezdom", "Benoni", "Lutalica svira sa sordinom", "Posljednja radost", "Djeca vremena", "Grad Segelfos", "Plodovi zemlje", "Skitnice", "Žene kraj studenca", "Posljednje poglavlje", "August", "Ali život živi".
1959. - Velika Britanija, Grčka i Turska u Londonu potpisale sporazum o nezavisnosti Kipra.
1962. - Umro Georgios Papanikolau, grčki ljekar, pionir citopatologije, izumitelj "Papa testa" za rano otkrivanje patoloških promena na grliću materice.
1976. - Island prekinuo diplomatske odnose sa Velikom Britanijom poslije neuspješnih pregovora dvije zemlje o pravu na ribarenje u spornim vodama.
1977. - U Bukureštu je potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji hidrocentrale "Đerdap 2".
1991. - Boris Jeljcin zatražio ostavku predsjednika SSSR Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.
1992. - U Južnoj i Sjevernoj Koreji stupili na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.
1993. - Pored obale Haitija u oluji je potonuo feribot i od oko 1.500 putnika i članova posade spasilo se samo 285 ljudi.
1997. - Umro kineski državnik Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. vijeka. Najmnogoljudnijom zemljom svijeta rukovodio je od 1978, a s posljednje zvanične rukovodeće funkcije se povukao 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti. U ranoj mladosti je 1920. otišao u Francusku i radio je u fabrikama u blizini Pariza, gdje je 1922. postao član Omladinske komunističke lige, a po povratku u otadžbinu 1924. Komunističke partije Kine. Poslije studija u Moskvi 1927. je izabran za sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije i potom je bio jedan od rukovodilaca Kineske revolucije i istaknuti komandant jedinica kineske Crvene armije. Član Politbiroa Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije je postao 1955, a 1956. generalni sekretar Partije, ali je zbačen 1966. u ultraljevičarskoj Kulturnoj revoluciji i poslat u radni logor na "prevaspitavanje". Prethodno je 1961. izgovorio čuvenu rečenicu: "Nije važno da li je mačka crna ili bijela, sve dok lovi miševe", a 1962. je kritikovao narodne komune, koje je podržavao kineski lider Mao Ce Tung, govoreći o ogromnoj ekonomskoj šteti politike poznate kao "Veliki skok". Rehabilitovan je 1973. i postavljen na funkciju potpredsjednika vlade, ali ga je s vlasti 1976. oborila "četvoročlana banda", predvođena Maovom suprugom Đang Chin. U vrh kineske politike se vratio 1977. poslije Maove smrti i hapšenja "četvoročlane bande", a 1978. je započeo gigantske političke i ekonomske reforme kojima je dramatično preobrazio Kinu, učinivši je jednom od ekonomski najuspješnijih zemalja svijeta.
1999. - Ubijen vjerski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Mohamad Sadek al Sadr, zajedno sa dva sina.
2004. - Zlatomir Kostić /27/ iz Ugljara kod Kosova Polja i Milijana Marković /24/ iz sela Staro Gracko kod Lipljana ubijeni iz zasjede na tranzitnom putu u Lipljanu.
2016. - Umro Umberto Eko, italijanski književnik i filozof, profesor Univerziteta u Bolonji.
