Danas je ponedjeljak, 2. decembar, 336. dan 2019. Do kraja godine ima 29 dana.

1547. - Umro španski osvajač Ernan Kortes, koji je, zahvaljujući vatrenom oružju, nepoznatom domorocima, između 1519. i 1521. sa samo 700 vojnika osvojio Meksiko i uz užasne represalije uništio carstvo Asteka. Guverner "Nove Španije" postao je 1522.

1804. - Napoleona Bonapartu, kao francuskog cara Napoleona Prvog, u Parizu krunisao papa Pije Sedmi.

1805. - Francuska armija Napoleona Prvog u bici kod Austerlica, poznatoj kao "bitka trojice careva", pobijedila rusku i austrijsku vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi s kojima su započele bitku protiv 75.000 Napoleonovih vojnika.

1814. - Umro francuski pisac Markiz de Sad, čija djela obiluju razvratnim scenama, čuven po raskalašnom životu i seksualnim perverzijama, od čijeg je prezimena skovan izraz sadizam. Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta naredio je da ga zatvore u šarantonsku bolnicu kao duševno oboljelog. Djela: romani "Justina", "Žilijeta", "120 dana Sodome".

1815. - Velika Britanija potpisala ugovor o miru s radžom od Nepala.

1823. - Predsjednik SAD Džejms Monro pod geslom "Amerika Amerikancima" objavio "Monroovu doktrinu", kojom je spriječio nasilno gušenje pobuna u španskim i portugalskim kolonijama na američkom kontinentu. Načelno demokratska, doktrina je bila izraz interesa američkih industrijalaca da zagospodare tržištem i sirovinskom bazom cijelog američkog kontinenta i da s njega potisnu evropske sile.

1848. - Austrijski car Ferdinand Prvi abdicirao u korist Franca Jozefa Prvog.

1852. - Proglašeno Drugo francusko carstvo, na čelu sa carem Šarlom Lujem Napoleonom Trećim Bonapartom.

1856. - Francuska i Španija postigle sporazum o međusobnim granicama.

1859. - Rođen francuski slikar Žorž Sera, osnivač i glavni predstavnik škole poentilista ili divizionista, koji se više oslanjao na nauku o svjetlosti nego na neposredno opažanje. Nanosio je na platno mnoštvo sitnih tačaka čistih boja spektra, koje se u oku posmatrača slivaju u određene šare i tonove. Najčešće je slikao prirodu, prizore iz cirkusa i s kupališta.

1859. - Obješen američki borac za ukidanje crnačkog ropstva Džon Braun, koji je u južnim američkim državama Kanzas i Virdžinija predvodio ustanke protiv robovlasnika i državne uprave koja ih je podržavala. Teško ranjenog u borbi uhapsila ga je federalna vojska i robovlasnički sud ga je osudio na smrt.

1901. - Američki pronalazač King Kemp Džilet patentirao prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.

1914. - Austrougarska vojska u Prvom svjetskom ratu okupirala Beograd, ali je ubrzo prinuđena da ga napusti poslije velikog poraza koje su joj srpske trupe nanijele u Kolubarskoj bici.

1942. - Nuklearni fizičari u Drugom svjetskom ratu u američkom gradu Čikagu, gdje su, predvođeni Enrikom Fermijem, radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put demonstrirali nuklearnu lančanu fisiju.

1943. - Odlukom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, na području Pljevalja u Drugom svjetskom ratu od vojnika italijanskih divizija "Venecija" i "Taurinenze" formirana italijanska partizanska divizija "Garibaldi" i stavljena pod komandu štaba Drugog udarnog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

1945. - Na zajedničkoj sjednici oba doma Ustavotvorne skupštine usvojen jugoslovenski Ustav.

1950. - UN se saglasile da Eritreju predaju Etiopiji.

1969. - Umro ruski vojskovođa i političar Kliment Jefremovič Vorošilov, maršal SSSR, bivši predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta, učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije 1917. U građanskom ratu od 1918. do 1920. uspješno je vodio operacije protiv bjelogardejaca i stranih intervencionističkih trupa, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U Drugom svjetskom ratu je komandovao jedinicama Sjeverozapadnog pravca Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamjenik sovjetskog premijera, a potom, poslije smrti komunističkog diktatora Staljina, do 1960. predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.

1971. - Sovjetski vasionski brod "Mars 3" sletio na planetu Mars.

1971. - Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um al Kajvajn i Fudžajra - osnovalo, prema sporazumu sklopljenom u julu 1971, federaciju Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojoj se u februaru 1972. pridružio Ras al Kajma.

1972. - U požaru, koji je izbio tokom festivala pop muzike u južnokorejskom glavnom gradu Seulu, poginulo najmanje 50 ljudi.

1982. - Hirurzi, predvođeni dr Vilijamom de Vrisom na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu Solt Lejk Siti, ugradili prvo vještačko srce u svijetu od poliuretana. Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark , živio je s tim srcem 112 dana.

1990. - Poslije ujedinjenja Njemačke koalicija kancelara Helmuta Kola nadmoćno dobila prve svenjemačke izbore poslije 1932.

1992. - U brčanskom predgrađu Grbavica obavljena razmjena 110 Srba iz logora Rahić za isto toliko muslimana iz Brčkog i Brezovog Polja.

1992. - Pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane spalili srpska sela Šićenica i Baljevac, kod Trebinja, i više srpskih sela kod Stoca.

1993. - Šefa medeljinskog kartela droge Pabla Eskobara ubile kolumbijske snage bezbjednosti, 16 mjeseci nakon što je pobjegao iz zatvora.

1994. - Filipinski feribot sa više od 600 putnika potonuo u Manilskom zalivu poslije sudara s teretnim brodom. Udavilo se više od 140 ljudi.

1995. - Predsjednik Hrvatsko-Muslimanske Federacije Krešimir Zubak dao ostavku na svoj položaj.

1997. - Pakistanski predsjednik Faruk Legari primoran na ostavku poslije oštre borbe za prevlast s premijerom Navazom Šarifom.

2000. - U Čileu podignuta optužnica protiv bivšeg vojnog lidera ove zemlje generala Augusta Pinočea.

2001. - Šesnaest ljudi je poginulo, a oko 40 je povrijeđeno u autobusu na sjeveru Izraela, kojeg je raznio arapski bombaš samoubica.

2001. - Švajcarci na referendumu odbili prijedlog za ukidanje oružanih snaga.

2004. - Narodna skupština RS usvojila zaključak da u budućoj strukturi policijskih snaga BiH mora da postoji MUP RS, direktor policije i policijska struktura koji bi bili finansirani iz budžeta i funkcionisali po Ustavu RS i zakonu o unutrašnjim poslovima.

2004. - Vrhovni sud Švedske osudio je Mijaila Mijailovića za ubistvo Ane Lind - švedskog ministara inostranih poslova na kaznu doživotnog zatvora.