Danas je utorak, 2. novembar, 306. dan 2021. Do kraja godine ima 59 dana.
1687. - U Otomanskom carstvu u pobuni zbačen sultan Muhamed Četvrti i na prijestolu ga je naslijedio mlađi brat Sulejman Treći.
1721. - Poslije ratova protiv Otomanskog carstva i Švedske, kojima je učvrstio Rusiju na Crnom moru i Baltiku, Petar Veliki proglašen carem cijele Rusije.
1755. - Rođena francuska kraljica Marija Antoaneta, supruga Luja Šesnaestog i kćerka austrijske carice Marije Terezije, krajnje omražena poslije izbijanja Francuske revolucije 1789. Pripisana joj je ironična poruka gladnom narodu: "Ako nemate hljeba, jedite kolače". Pod optužbom da je vezama s bečkim dvorom izdala Francusku, 1793. je pogubljena na giljotini.
1766. - Rođen austrijski vojskovođa mađarskog porijekla feldmaršal Johan Jozef Radecki, vojni reformator i nacionalni heroj koji je više od pola vijeka u bitkama predvodio austrijske trupe. Učestvovao je u bojevima protiv francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte u Italiji i na Rajni i u gušenju italijanskih ustanaka protiv Austrije 1830, 1831, 1848. i 1849. Poslije pobjeda nad Italijanima 1848. kod Kustoce i 1849. kod Navare postao je guverner Lombardijsko-venecijanske oblasti.
1789. - U Francuskoj konfiskovana sva imovina Rimokatoličke crkve.
1815. - Rođen engleski matematičar Džordž Bul, najznačajniji tvorac savremene matematičke logike i "Bulove algebre", ključne za razvoj kompjutera. Zbog siromaštva je završio samo osnovnu školu, ali je kao samouk naučio klasične jezike i francuski, njemački i italijanski. Na osnovu objavljenih matematičkih radova, 1849. je postavljen za profesora matematike na koledžu u Korku, poslije čega je napisao najznačajnije djelo - "Istraživanja zakona mišljenja".
1891. - Rođen srpski klasični filolog Milan Budimir, član Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, koji je proučavo indoevropske dijalekte u Sredozemlju. Objavljivao je i na francuskom jeziku, na kojem je izdavao i časopis "Revue internationale des etudes balkaniques ". Djela: "O Ilijadi i njenom pjesniku", "Iz klasične i savremene aloglotije", "Problem bukve i protoslovenske domovine", "Grci i Pelasti", "Dvije vrste Aristotelove tragedije", "Sa balkanskih istočnika", "Carmen arvale", "Patriculae Pelesticae".
1906. - Rođen italijanski filmski režiser Lukino Viskonti, jedan od začetnika neorealizma. Filmovi: "Opsesija", "Zemlja drhti", "Senso", "Bijele noći", "Roko i njegova braća", "Gepard", "Drage zvijezde Velikog Medvjeda", "Zatvoreni porodični krug", "Sumrak bogova", "Smrt u Veneciji", "Nevino".
1911. - Rođen grčki pisac Odisej Alepudelis, poznat kao Odisej Eliti, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1979, čiju poeziju odlikuju leksičko bogatstvo i čudesne metafore. Djela: zbirke pjesama "Orijentacije", "Klepsidre nepoznatog", "Dostojno jest", "Junačna i tužna pjesma za mlađeg poručnika poginulog u Albaniji", "Šest i jedno kajanje za nebo", "Vrhovno sunce", "Monogram", eseji "Otvorena knjiga".
1913. - Rođen američki glumac Barton Stiven Lankaster, poznat kao Bert Lankaster, koji je kao bivši cirkuski artista počeo ulogama u avanturističkim filmovima, ali je potom potvrdio izrazitu glumačku individualnost. Filmovi: "Odavde do vječnosti", "Zatočenik iz Alkatraza", "Sedam dana u maju", "Voz", "Gepard", "Drage zvijezde Velikog Medvjeda", "Zatvoreni porodični krug", "Tetovirana ruža", "Vrati se, mala Šibo", "Dvadeseti vijek".
1917. - Velika Britanija Balfurovom deklaracijom zauzela se za osnivanje jevrejske države u Palestini.
1923. - Umro srpski slikar Stevan Aleksić, majstor obnove ikonostasa srpskih crkava. Akademiju je završio u Minhenu, a slikarsku radionicu je otvorio u rodnom Aradu, u kojem je renovirao ikone i slike na svodovima crkve. Obnovio je i ikone i slike u crkvama u Temišvaru, Vukovaru, Novom Sadu, Modošu (sada Jaša Tomić), Beneševu i drugim mjestima. Najznačajniji i najobimniji rad obavio je u Preobraženskoj crkvi u Pančevu: 32 ikone velikog formata, tri kompozicije iz istorije srpske crkve i 44 medaljona svetaca.
1930. - Haile Selasije Prvi krunisan za cara Etiopije.
1938. - Mađarska anektirala južnu Slovačku, iskoristivši invaziju svoje saveznice nacističke Njemačke na Čehoslovačku.
1944. - Centralni komitet Bugarske radničke partije u pismu generalnom sekretaru Komunističke partije Jugoslavije Josipu Brozu priznao bugarsku krivicu za fašističke zločine u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu.
1950. - Umro engleski pisac irskog porijekla Džordž Bernard Šo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925, izuzetno smio satiričar i jedan od najduhovitijih ljudi 20. vijeka. U oštrom, ali šaljivom tonu je prikazivao protivrječnosti građanskog društva u Engleskoj. U komedijama "Čovjek i natčovjek " i "Vraćanje Metuzalemu" iznio je zamisao o životnoj sili, snazi koja nastoji da ljudski rod uzdigne u viši i bolji život. Pisao je i političke i ekonomske članke, držao govore i vodio dramsku i muzičku kritiku u dnevnoj štampi. U djelima pisanim za pozorište - koja su mu često služila da iznese sopstvene društvene i političke teorije - razbijao je idole savremenog društva, žestoko im se podsmijevajući, zastarjele i nazadne konvencije i lažan moral srednje klase u religiji, etici, politici i ekonomiji. Ostala djela: komadi "Pigmalion", "Kuće udovičke", "Sveta Ivana", "Major Barbara", "Kandida", "Zanat gospođe Vorn", "Ljekar u nedoumici", "Cezar i Kleopatra", zbirka "Tri pozorišna komada za puritance".
1953. - Pakistanski parlament proglasio zemlju "Islamskom republikom Pakistan".
1958. - Posljednji britanski vojnici napustili Jordan.
1962. - Umro srpski pisac i botaničar Stevan Jakovljević, profesor Univerziteta u Beogradu i rektor od 1945. do 1950. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Kao oficir srpske vojske borio se u Prvom svjetskom ratu, a u Drugom svjetskom ratu je bio u italijanskim i njemačkim zarobljeničkim logorima. Književno ime i popularnost je stekao romanom "Srpska trilogija", koji čine "Devetsto četrnaesta", "Pod krstom" i "Kapija slobode". Ostala djela: romani "Smena generacija", "Velika zabuna", "Likovi u senci", djela iz botanike "Studije o biljnom svetu Prespanskog jezera", "Makrofitska vegetacija Ohridskog jezera", "Sistematika lekovitog bilja".
1964. - U Saudijskoj Arabiji sa prijestola svrgnut kralj Saud, a kraljem proglašen princ Fejsal.
1976. - Za predsjednika SAD izabran kandidat Demokratske stranke Džejms Erl - Džimi Karter.
1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta s vasionskog broda "Saljut 6" vratila se na Zemlju, postavivši nov rekord boravka u vasioni - 139 dana i 14 časova.
1990. - Parlament Mozambika usvojio novi ustav, kojim je u toj afričkoj zemlji uspostavljena višepartijska demokratija.
1994. - Više od 430 ljudi poginulo na jugu Egipta u požaru poslije eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela.
1995. - Predsjednik Srbije Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, pod pokroviteljstvom američkog državnog sekretara, u Dejtonu potpisali deklaraciju o diplomatskom rješenju statusa Sremsko-baranjske oblasti.
1995. - Bivši ministar odbrane Južne Afrike Magnus Malan i deset penzionisanih viših oficira uhapšeno pod optužbom za ubistva u vrijeme režima aparthejda.
1998. - Uragan "Mič" utihnuo poslije sedmice tokom koje je izazvao ogromna razaranja u centralnoj Americi, posebno u Hondurasu i Gvatemali, i smrt najmanje 9.000 ljudi.
2001. - Njegova svetost patrijarh srpski Pavle održao u Osnovnoj školi "Kralj Petar Prvi Karađorđević" u Beogradu prvi svečani javni čas katihizisa i time označio povratak vjeronauke u osnovne i srednje škole u Srbiji.
2003. - Administracija u Vašingtonu donijela odluku o normalizaciji trgovinskih odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom.
2004. - U SAD održani predsjednički izbori. Džordž Buš dobio drugi mandat, pobijedivši predsjedničkog kandidata Demokratske stranke Džona Kerija.
2013. - Umro Milanko Renovica, privrednik i političar, predsjednik Izvršnog vijeća BiH, član i predsjednik Predsjedništva SR BiH i Predsjedništva CK SKJ.
2014. – Veljko Kadijević, general Jugoslavenske narodne armije i savezni ministar odbrane SFRJ, umro u Moskvi.
