Danas je petak 20. januar, 20. dan 2023. Do kraja godine ima 345 dana.
1265. - Prvi put sazvan engleski parlament, čime je plemstvo ograničilo vlast monarha Henrija Trećeg, porijeklom iz francuske dinastije Plantageneta. Donji dom - koji je sazvao Francuz Simon de Monfor, vođa Baronske stranke - činila su dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo. De Monfor je sazvao parlament u ime kralja Henrija, koga je 1264. godine zarobio poslije pobjede nad njegovim snagama.
1327. - Engleskog kralja Edvarda Drugog visoko plemstvo primoralo da abdicira u korist sina Edvarda Trećeg.
1649. - Zarobljeni kralj Čarls Prvi na kraju građanskog rata monarhista i parlamentarista u Engleskoj izveden na sud pod optužbom za izdaju, odnosno tajne pregovore sa Škotima. Ubrzo je osuđen na smrt i pogubljen deset dana kasnije.
1667. - Poslije 13 godina borbi Rusija porazila Poljsku, u ratu koji je izbio kad su 1654, poslije pobjede nad poljskom vojskom, pobunjeni pravoslavni ruski kozaci u Ukrajini - kojima je Poljska pokušala da nametne rimokatoličku vjeru - priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u Andrusovu Poljska se odrekla Kijeva, Smolenska i dijela Ukrajine na lijevoj obali rijeke Dnjepar.
1876. - U Cetinju održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore, osnovanog poslije izbijanja Hercegovačkog ustanka protiv Turaka.
1900. - Umro engleski pisac i kritičar Džon Raskin, koji je smatrao da umjetnost zavisi od društvenog života i da samo zdrav narod može da stvara velika umjetnička djela, jer je umjetnost snaga i izraz cijelog naroda, a ne povlastica bogatih. Zalagao se za obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i politička shvatanja utilitarista. Djela: o umjetnosti - "Moderni slikari", "Kamenje Venecije", "Dvije staze", o društvenim i ekonomskim problemima "Do posljednjeg", "Sezam i ljiljani", "Krošnja divlje masline", "Munera Pulveris".
1916. - Umro srpski tipografski radnik Nedeljko Čabrinović, jedan od atentatora u Sarajevu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franca Ferdinanda, što su Austro-Ugarska i Njemačka iskoristile da počnu Prvi svjetski rat. Čabrinović - koji je umro od posljedica torture u tamnici u Terezinu, oko 60 kilometara sjeverno od Praga - bacio je na Ferdinandov automobil bombu koja je promašila cilj, ali je potom nadvojvodu hicima iz revolvera usmrtio gimnazijalac Gavrilo Princip. Punoljetni atentatori - učitelji Veljko Čubrilović i Danilo Ilić, osuđeni su na smrt i obješeni, a maloljetnici Princip, Čabrinović i Trifko Grabež osuđeni su na robiju, gdje su umrli, ne dočekavši ratni poraz i raspad Austro-Ugarske.
1920. - Rođen italijanski filmski režiser i scenarista Federiko Felini, jedan od najvećih sineasta 20. vijeka. Poslije Drugog svjetskog rata, na početku karijere, bio je jedan od najistaknutijih predstavnika neorealističkog filmskog pokreta, ali je ubrzo razvio sopstveni prepoznatljiv stil, stvarajući autobiografske filmove neponovljivog šarma, u kojima su ljudi često prikazani u najbizarnijim situacijama, pa je i izraz "felinijevski" skovan da opiše njegov manir stvaranja filmskih snoviđenja i halucinacija u inače uobičajenim okolnostima. Filmovi: "Svjetla varijetea", "Dangube", "Ulica" /nagrada "Oskar"/, "Probisvijet", "Kabrijine noći" /nagrada "Oskar"/, "Sladak život" /prva nagrada u Kanu/, "Osam i po" /nagrada "Oskar"/, "Đulijeta i duhovi" /nagrada "Zlatni globus"/, "Klovnovi", "Satirikon", "Amarkord", "Kazanova", "Grad žena", "Brod plovi", "Džindžer i Fred".
1921. - Umro srpski vojvoda Živojin Mišić, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1918, jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svjetskog rata. Vojno obrazovanje stekao je na Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj Streljačkoj školi, a na Vojnoj akademiji u Beogradu od 1898. do 1904. predavao je strategiju. U srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. uspješno je komandovao bataljonom, zatim odredom, istakavši se izuzetnom hrabrošću. Bataljonom je komandovao i u srpsko-turskom ratu 1885, a 1904. je penzionisan zbog sumnje da je neprijateljski raspoložen prema oficirima-zavjerenicima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra Obrenovića. Zbog vojno-političke situacije poslije austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine aktiviran je 1909. na zahtjev načelnika Glavnog štaba vojvode Radomira Putnika i postavljen za njegovog pomoćnika. U Prvom balkanskom ratu se iskazao kao sjajan strateg i jedan je od najzaslužnijih za pobjedu nad Turcima 1912. u Kumanovskoj bici. Na sopstvenu molbu u Prvom svjetskom ratu je 15. novembra 1914, tokom Kolubarske bitke, postavljen za komandanta Prve armije koja je zapala u veoma tešku situaciju. Vrativši joj poljuljani moral, uspio je izuzetnim taktičkim potezima da zaposjedne Suvoborski greben, a potom energičnim dejstvima potpuno razbije austrougarske trupe. Kolubarska bitka, u kojoj je srpska vojska do nogu potukla austrougarske agresorske trupe, jedinstven je primjer u istoriji ratova da se armija kojoj je predviđan brzi slom za kratko vrijeme reorganizuje, pređe u kontraofanzivu i neprijatelju nanese uništavajući poraz, zbog čega se i sada izučava na vojnim akademijama širom svijeta. Za briljantnu strategiju kojom je tada nadmudrio austrougarsku komandu unaprijeđen je u čin vojvode. Prilikom povlačenja srpske vojske 1915. godine operacije Prve armije su znatno pomogle srpskoj Vrhovnoj komandi da osujeti plan opkoljavanja srpske vojske, koji je pripremio njemački feldmaršal August fon Makenzen. Kao načelnik Štaba Vrhovne komande srpske vojske rukovodio je 1918. pripremama za proboj Solunskog fronta i potom - uraganskom ofanzivom srpske vojske odlučujuće doprinijevši odbacivanju zahtjeva savezničke komande da Prva armija pod komandom Petra Bojovića obustavi napredovanje, jer se odvojila od glavnine savezničkih snaga na rizičnu udaljenost od 200 kilometara. Napisao je više vojnih djela, uključujući "Strategiju", objavljenu 1907.
1945. - Umro srpski vojvoda Petar Bojović, oslobodilac Beograda 1918, ali je potom u gradu kojem je donio slobodu - voljom režima Josipa Broza, njegovog ratnog neprijatelja u Prvom svjetskom ratu - sahranjen bez ikakvih počasti. Kao pitomac Artiljerijske škole učestvovao je u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878, a u srpsko-bugarskom ratu 1885. se istakao hrabrošću u borbama na Vrapči, Slivnici, u Dragomanskom tjesnacu, kod Pirota i Caribroda. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. je kao načelnik Štaba Prve armije izuzetno doprinio pobjedama nad Turcima u Kumanovskoj i Bitoljskoj bici. U Drugom balkanskom ratu 1913. probio je bugarske položaje na Rajčanskom ridu, što je odlučilo ishod i Bregalničke bitke i rata. U Prvom svjetskom ratu komandovao je Prvom armijom 1914. u Cerskoj bici i oslobodio Šabac, a dužnost nije napustio ni poslije ranjavanja. Poslije mučkog napada Bugara 1915, s neuporedivo slabijim snagama ih je spriječio da prodru na Kosovo, što je - uz potporu crnogorske vojske s drugog boka - omogućilo odstupanje srpske armije preko Albanije. U januaru 1916. je, umjesto oboljelog vojvode Radomira Putnika, postao načelnik Štaba Vrhovne komande i organizovao je prebacivanje vojske na Krf i u Bizertu, a od septembra do novembra 1916. rukovodio je ofanzivom u kojoj su zauzeti Kajmakčalan i Bitolj. Zbog neslaganja sa savezničkom komandom o širini fronta dodijeljenog srpskoj vojsci, u aprilu 1918. je smijenjen i postavljen za komandanta Prve armije, koja je poslije proboja Solunskog fronta zauzela Veles i Ovče polje, kod Kumanova razoružala Bugare, produžila gonjenje brojčano jače njemačke Druge armije i razbila je južno od Niša bez pomoći saveznika, koji su zaostali 200 kilometara. Na čelu Prve armije 1. novembra 1918. oslobodio je Beograd. Djela: "Metoda za rešavanje taktičkih zadataka u granicama združenih odreda", "Uput za obuku regruta u ratnoj službi", "Vaspitavanje vojnika", "Šta imamo i možemo da očekujemo od egzercirnih pravila uopšte, a šta od pešadijskih posebice?", "Odbrana Kosovoga Polja 1915", prevod s francuskog jezika djela belgijskog generala Anrija Aleksisa Brijalmona, koja je objavio pod naslovom "Bojna taktika pešadije, konjice i artiljerije".
1945. - Demokrata Frenklin Ruzvelt započeo četvrti mandat predsjednika SAD, što je jedinstven slučaj u istoriji te zemlje.
1961. - Demokrata Džon Kenedi je u 43. godini inaugurisan za predsjednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.
1973. - U Konakriju ubijen Amilkar Kabral, jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.
1981. - Republikanac Ronald Regan u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsjednik u istoriji SAD.
1981. - Poslije 444 dana u zarobljeništvu, iz ambasade SAD u Teheranu oslobođena 52 američka taoca.
1984. - Umro američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara brže od minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dvije 1928. Filmovi: "Tarzan u izgnanstvu", "Tarzanov povratak", "Tarzan i njegova družina".
1992. - Pad "erbasa A-230" u brdima južno od francuskog grada Stazbur preživjelo devet od 96 ljudi u avionu.
1993. - Umrla američka glumica holandskog porijekla Odri Hepbern, ambasador dobre volje UNICEF-a. Filmovi: "Praznik u Rimu" /nagrada "Oskar"/, "Doručak kod Tifanija", "Moja draga ledi", "Sabrina", "Rat i mir", "Ljubav popodne".
1996. - Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat postao prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda.
1997. - Bil Klinton započeo drugi mandat predsjednika SAD.
2001. - Džordž Buš položio zakletvu kao 43. američki predsjednik.
2014. - Umro italijanski dirigent Klaudio Abado, muzički direktor Milanske skale, Berlinske filharmonije, Londonskog simfonijskog orkestra i Opere u Beču, osnivač Evropskog orkestra mladih.
2016. - Ruski "Gasprom" raskinuo ugovor sa "Transport Južni tok B.V" zaključen 2. oktobra 2013. godine o izgradnji gasovoda "Južni tok".
2017. - Donald Tramp u Vašingtonu položio zaletvu kao 45. predsjednik SAD.
