Na današnji dan, 21. septembar

21.09.2019. 08:56
0
IZVOR: Srna

Danas je subota, 21. septembar, 264. dan 2019. Do kraja ima 101 dan.

19. p. n. e. - Umro rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac djela u kojima je veličao rimsku prošlost i vijekovima bio uzor evropskim pjesnicima. U junačkom epu "Enejida" /12 knjiga, 9.896 heksametara/, pisanom 11 godina, po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju koji je poslije dugih lutanja i borbi došao u Lacijum i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala djela: "Pastirske pjesme" /ekloge, 900 heksametara/, "Pjesme o poljoprivredi" /georgike, 2.000 heksametara/.

1327. - Engleskog kralja Edvarda Drugog u zamku Berkli ubili supruga Izabela od Francuske i njen ljubavnik Rodžer de Mortimer. Kraljičin ljubavnik je potom vladao u ime prestolonasljednika Edvarda Trećeg, koji ga je 1330. zatvorio i pogubio.

1452. - Rođen italijanski vjerski reformator Đirolamo Hijeronimus Savonarola, dominikanski kaluđer, koji je napadao moralnu iskvarenost rimske kurije, posebno pape Aleksandra Šestog. Podstakao je i vodio ustanak u Firenci 1494, zbacio s vlasti Pjetra de Medičija i protjerao porodicu Mediči, proglasio republiku i stvorio teokratski obojen demokratski poredak, ali i unio duh vjerske histerije. Papa ga je isključio iz rimokatoličke crkve, a 1498. je uhapšen u borbi i potom spaljen u Firenci. Djela: "Propovijedi", "Ispitivanje savjesti".

1792. - U Francuskoj na prvoj sjednici Konventa, na prijedlog Koloa d'Erbua, zbačena monarhija.

1832. - Umro škotski pisac Valter Skot, tvorac modernog istorijskog romana. U romanima koji se odlikuju živošću, zanimljim pojedinostima, dramatikom i raznolikošću, iskazao se kao majstor u stvaranju zapleta i živih likova. Skupljao je i narodne pjesme i pisao epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski jezik srpsku narodnu pjesmu "Hasanaginica". Djela: romani "Veverli", "Gaj Manering", "Starinar", "Rob Roj", "Ajvanho", "Talisman", "Kenilvort", "Kventin Dervard", "Grof Robert".

1846. - Rođen srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj - gdje je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Gavriloviča Černiševskog, Dmitrija Ivanoviča Pisareva - pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu "Radenik". Ubrzo je protjeran iz Srbije i godinu dana je živio u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas javnosti", a 1875. "Oslobođenje". Zbog štamparske krivice odležao je devet mjeseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Izučavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno rješenje. Člancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i mišljenje" i "Realnost u poeziji" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. vijeka. Političke ideje je razradio u djelu "Srbija na istoku", najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.

1860. - Umro njemački filozof Artur Šopenhauer, čija je filozofija duboko pesimistična, čak mračna: individualna egzistencija je beskrajna patnja, ovaj svijet je najgori mogućni svijet, a osnovno moralno osjećanje jeste sažaljenje. Djela: "O četvorostrukom korijenu principa dovoljnog razloga", "Svijet kao volja i predstava", "Parerga i paralipomena".

1866. - Rođen engleski pisac Herbert Džordž Vels, rodonačelnik naučno-fantastične literature, autor mnogih popularno-naučnih, istorijskih, socijalnih i fantastičnih romana i pripovijedaka. Djela: "Rat svjetova", "Vremenska mašina", "Istorija svijeta", "Ostrvo doktora Moroa", "Hrana bogova", "Nevidljivi čovjek", "Novi Makijaveli", "Tono Bangi", "Čovječanstvo", "Novi svijet", Nauka o životu", "Kips".

1867. - Rođen američki političar Henri Luis Stimson, ministar rata SAD od 1911. do 1913. i od 1940. do 1945, idejni tvorac najvećeg pojedinačnog ratnog zločina u istoriji čovječanstva. Na njegovu preporuku predsjednik SAD Hari Truman je odlučio da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, premda je Japan praktično već bio poražen u Drugom svjetskom ratu.

1909. - Rođen ganski državnik i publicista Kvame Nkrumah, prvi premijer i predsjedik Gane, istaknuti borac protiv kolonijalizma i lider pokreta nesvrstanosti. Djela: "Autobiografija Kvame Nkrumaha", "Govorim o slobodi", "Afrika se mora ujediniti", "Neokolonijalizam, posljednji stadijum imperijalizma", "Kongoanski izazov", "Glas iz Gane", "Velika laž", "Tamni dani Gane", "Priručnik revolucionarne borbe", "Spektar crne moći".

1915. - Umro srpski arheolog i istoričar umjetnosti Mihailo Valtrović, prvi profesor arheologije na Velikoj školi u Beogradu, upravnik Narodnog muzeja, osnivač Srpskog arheološkog društva, član Srpske kraljevske akademije. Pokrenuo je časopis "Starinar" i među prvima istraživao srpsku srednjovjekovnu arhitekturu i umjetničko-zanatlijske predmete iz srednjeg vijeka. Djela: "Građa za istoriju umjetnosti u Srbiji", "Pogled na staru srpsku crkvenu arhitekturu".

1938. - Vlada Čehoslovačke pristala na britansko-francuski plan o prepuštanju Sudetske oblasti nacističkoj Njemačkoj.

1939. - Rumunski fašisti, pripadnici "Gvozdene garde", ubili premijera Rumunije Armanda Kalineskua, protivnika Trećeg rajha.

1964. - Malta postala nezavisna poslije 164 godine britanske vladavine.

1973. - Jugoslavija prekinula diplomatske odnose sa Čileom, deset dana nakon što je general August Pinoče izveo puč, uz pomoć SAD, u kojem je ubijen socijalistički predsjednik Salvador Aljende.

1974. - Umro američki filmski glumac Volter Brenan, prvi glumac dobitnik tri "Oskara", vjerovatno najčuveniji epizodista svih vremena. Filmovi: "Frankeštajnova nevjesta", "Furija", "Dođi i uzmi", "Zapadnjak", "Kentaki", "Imati i nemati", "Moja draga Klementina", "Crvena rijeka", "Rio Bravo".

1976. - Bivši čileanski ministar Orlando Letelije poginuo u atentatu u Vašingtonu od eksplozije bombe podmetnute pod njegov automobil.

1992. - Meksiko i Vatikan uspostavili pune diplomatske odnose poslije prekida od 130 godina.

1993. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin raspustio parlament, koji mu je ugrozio vlast izborom potpredsjednika Aleksandra Ruckoja za vršioca dužnosti šefa države.

1996. - U avionu predsjednika Kolumbije Ernesta Sampera, koji je trebalo da putuje u SAD, na aerodromu u Bogoti, poslije anonimne prijave, pronađeno skoro četiri kilograma heroina, što je izazvalo lavinu optužbi i sumnjičenja šefa države za veze s narkomafijom.

1999. - Na Tajvanu u zemljotresu poginulo više od 2.100 ljudi.

2000. - NATO poslao pojačanje na Kosmet od 2.000 vojnika iz zapadne Evrope da bi bilo spriječeno "moguće nasilje između Srba i Albanaca".

2000. - Okružni sud u Beogradu proglasio krivim i osudio na 20 godina zatvora zapadne lidere i članice NATO zbog krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koje su počinili napade na SRJ. "Potjernica" je raspisana za liderima SAD, Engleske, Francuske, Njemačke i čelnicama NATO.

2003. - Okončana 14-godišnja misija američke svemirske sonde "Galilej". Letjelica izgorjela kada se srušila na planetu Jupiter.

2004. - Makedonski MUP zabranio, na zahtjev kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve, episkopima Srpske pravoslavne crkve da ulaze u Makedoniju i prolaze preko njene teritorije.

Komentari 0
Povezane vijesti
Na današnji dan, 21. septembar Na današnji dan, 21. septembar
Na današnji dan, 20. septembar Na današnji dan, 20. septembar
Na današnji dan, 19. septembar Na današnji dan, 19. septembar
Najčitanije
  • Sjećanje: Sedam godina bez Milana Mikana Kneževića
    11h 51m
    0
  • Obilježene 142 godine od Uloškog ustanka
    11h 25m
    0
  • Najavljeno poskupljenje goriva na benzinskim pumpama u BiH
    10h 31m
    4
  • Morbilima zaraženo 309 lica, u Istočnom Sarajevu 33 lica
    3h 53m
    0
  • Podržimo predstavnice Istočnog Novog Sarajeva na "Ritmu Evrope"
    12h 52m
    0