Na današnji dan, 25. jun

25.06.2022. 09:01
0
IZVOR: srna.rs

Danas je subota, 25. jun, 176. dan 2022. Do kraja godine ima 189 dana.

1822. - Umro njemački pisac Ernst Teodor Amadeus Hofman, čija su djela - puna grotesknog humora, fantazije, hipnoze, telepatije, otuđenosti i strave - znatno uticala na evropsku književnost. Sadržaj tih priča kompozitor Žak Ofenbah je koristio za opere. Djela: "Fantastične slike u Kaloovom maniru", "Đavolji eliksiri", "Serpionova braća", "Životni nazori mačka Mura".

1847. - Liberija proglašena nezavisnom republikom, ali s ograničenim suverenitetom /ostala je pod finansijskom kontrolom SAD/. Tu afričku državu su - sa statusom kolonije - osnovali 1822. oslobođeni crni robovi, preseljeni iz SAD na prostor uz Atlantski okean između Sijera Leone, Gvineje i Obale Slonovače. Nezavisnost Liberije SAD priznale su 25. juna 1862.

1867. - Amerikanac Lisjen Smit patentirao bodljikavu žicu.

1872. - Rimokatolički jezuitski red izbačen iz Njemačke.

1876. - U bici kod Litl Big Horna indijansko pleme Sijuks pod komandom poglavice "Ludog Konja" uništilo dio Sedme konjičke divizije generala Džordža Armstronga Kastera. U bici su poginula sva 264 vojnika te jedinice, uključujući Kastera. Mada nije učestvovao u bici, pobjedu je sjajnom strategijom pripremio poglavica "Bik Koji Sjedi" - vođa Sijuksa i saveza plemena Dakota, koji je predvodio beznadežnu borbu protiv etničkog čišćenja i genocida koji je vlada SAD sistematski provodila nad Indijancima.

1903. - Rođen engleski pisac Erik Artur Bler, poznat kao Džordž Orvel, čija su antiutopijska djela vizija moguće totalitarne budućnosti svijeta i alegorična satira moderne diktature. Djela: romani "1984", "Životinjska farma", "Burmanski dani", eseji "U kitu", "Kritički eseji", "Lov na slona", "Engleska, vaša Engleska", knjiga o Španiji "Pošta Kataloniji".

1920. - U Vukovaru poslije pet dana rada završen Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije /komunista/, koji je usvojio novi program i statut i izmijenio naziv partije u Komunistička partija Jugoslavije. Za predsjednike Centralnog partijskog vijeća izabrani su Pavle Pavlović i Jakov Lastrić, a za sekretare Sima Marković i Filip Filipović.

1925. - U Užice uz veliko slavlje stigao prvi voz, popularno nazvan "ćira". Izgradnju pruge između Vardišta i Užica počela je Austro-Ugarska odmah po okupaciji Srbije 1915. Projektovali su je austrougarski inženjeri, a u surovim uslovima gradili ratni zarobljenici Italijani i Rusi. "Ćira" je prestao da saobraća 1974, kad su u Jugoslaviji ukinute i mnoge druge pruge uskog kolosijeka.

1938. - Na dužnost stupio prvi predsjednik Irske Daglas Hajd.

1940. - U Drugom svjetskom ratu stupio na snagu sporazum o primirju Francuske s Njemačkom i Italijom. Njemačke trupe su, na osnovu sporazuma, okupirale zapadnu i sjevernu Francusku, pokrajine Alzas i Lorena su pripojene Njemačkoj, a Italiji dijelovi Francuske u Alpima. Na ostatku teritorije Francuske stvorena marionetska pronacistička vlada maršala Anrija Filipa Petena sa sjedištem u Višiju.

1942. - Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu s hiljadu bombardera napalo njemački grad Bremen.

1950. - Napadom sjevernokorejskih snaga počeo Korejski rat, a svijet se našao na ivici izbijanja Trećeg svjetskog rata. Poslije kapitulacije Japana SSSR je zaposjeo sjeverni, a SAD južni dio Koreje, s granicom na 38. paraleli. SAD su u Koreji intervenisale pod zastavom UN, što je bio prvi slučaj oružane intervencije svjetske organizacije. Poslije maratonskih pregovora rat, koji je vođen s promjenljivom srećom, okončan je 27. jula 1953, a Korejsko poluostrvo je podijeljeno duž 38. paralele na Sjevernu i Južnu Koreju.

1959. - SSSR predložio uspostavljanje denuklearizovane zone na Balkanskom poluostrvu i u Jadranskom moru.

1963. - "Premijer" južne kongoanske provincije Katange Moiz Čombe primoran da podnese ostavku. On je ubrzo poslije uspostavljanja nezavisnosti belgijskog Konga 30. juna 1960, uz pomoć inostranih plaćenika i kapitala kojem je bila neophodna marionetska vlast radi nastavljanja bezobzirnog eksploatisanja ogromnog rudnog bogatstva, proglasio "nezavisnost" Katange.

1966. - Jugoslavija i Vatikan obnovili diplomatske odnose.

1975. - Afrička država Mozambik poslije 477 godina kolonijalne zavisnosti od Portugalije stekla nezavisnost. Vlast je preuzeo Frelimo /Front za oslobođenje Mozambika/, čiji je vođa Samora Mašel postao prvi predsjednik Mozambika.

1988. - U Luksemburgu potpisana Deklaracija o uspostavljanju zvaničnih odnosa Evropske zajednice i SEV /Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć/, čime je okončano 30-godišnje uzajamno nepriznavanje i otvoren put saradnje dviju ekonomskih grupacija.

1991. - Slovenija i Hrvatska, suprotno važećem Ustavu Jugoslavije, jednostrano objavile nezavisnost od jugoslovenske federacije. Pokazalo se da je to značilo uvod u građanski rat, za šta ogromnu odgovornost - zbog prećutnog povlađivanja secesionističkim težnjama - snose vodeće zapadne zemlje, u prvom redu SAD i Njemačka.

1991.- Posljednje sovjetske jedinice, stacionirane u Čehoslovačkoj, napustile tu zemlju, 23 godine poslije vojne intervencije Varšavskog pakta, kojom je oborena vlast reformističkog rukovodstva pod vođstvom Aleksandra Dubčeka.

1992. - U Petrovo pod Ozrenom stigla grupa izbjeglica iz Zenice i okolnih sela, nakon dvanaestodnevnog teškog pješačenja.

1993. - U glavni grad Makedonije stiglo 14 oficira američke vojske, stacionirane u Berlinu.

1995. - U državnom udaru šeik Hamad bin Kalifa Al Tani zbacio s vlasti svog oca šeika Kalifu, emira arapske zalivske države Katar.

1996. - Udruženje pravnika Republike Srpske predalo Vilijamu Stubneru, vršiocu dužnosti šefa Kancelarije Haškog tribunala, krivičnu prijavu protiv lidera bosanskih Muslimana Alije Izetbegovića i tadašnjeg potpredsjednika Federacije BiH Ejupa Ganića zbog ratnih zločina.

1996. - Od eksplozije kamiona-bombe koju su islamski teroristi podmetnuli u stambeno naselje američke vojske kod grada Dahran u Saudijskoj Arabiji, poginulo 19 Amerikanaca i ranjeno bezmalo 400.

1997. - Umro francuski okeanograf Žak Iv Kusto, član Francuske akademije, veliki borac za zaštitu čovjekove okoline. Prvi dokumentarni film "Deset hiljada metara pod morem" snimio je 1943. i otad je uradio mnoštvo dokumentarnih filmova i televizijskih serija o životu u morima i okeanima, krstareći svijetom svojim brodom-laboratorijom "Kalipso". Za film "Svijet tišine", koji je snimio s francuskim režiserom Lujom Malom, 1956. je na festivalu u Kanu dobio "Zlatnu palmu". Dobitnik je tri puta nagrade "Oskar". Napisao je više knjiga, uključujući "Putovanje 'Kalipsa" i "Kroz 18 metara vode". Ostali filmovi: "Svijet bez sunca", "Zlatna riba".

1999. - Albanci zapalili crkvu Svete Trojice u Velikoj Reci u opštini Vučitrn, a u blizini crkve Svetog Nikole u Prištini zapaljena kuća Momčila Blagotića, predsjednika crkvene opštine Priština.

2003. - Članovi Stalnog komiteta za vojna pitanja /SKVP/ BiH usvojili u Sarajevu, uz određene izmjene, Plan aktivnosti za priključivanje BiH Partnerstvu za mir, Pravilnik o radu i zapošljavanju u Sekretarijatu SKVP i dokument Vojna doktrina oružanih prava u BiH.

2008. - Britanska kraljica Elizabeta Druga dodijelila je piscu Salmanu Ruždiju /61/ titulu viteza zbog njegovog doprinosa književnosti.

2009. - Umrla američka glumica Fara Fosit, jedno od prvih lica američkog filma sedamdesetih i seks simbol. Fositova je studirala umjetnost i bavila se manekenstvom. Nagli uspon u karijeri uslijedio je poslije uloge glamurozne Džil Marou u serijalu o tri privatne detektivke - "Čarlijevi anđeli".

2009. - Umro američki muzičar afroameričkog porijekla Majkl Džozef Džekson. Rođen je u porodici muzičara i debitovao je na profesionalnoj sceni sa svega jedanaest godina kao član grupe "Džekson 5". Samostalnu karijeru započeo je 1971. godine. Pet njegovih albuma spadaju među najprodavanije u istoriji muzike: "Off the Wall" (1979.), "Thriller" (1982.), "Bad" (1987.), "Dangerous" (1991.) i "HIStory" (1995.). Ukupno, njegovi albumi prodati su u više od 750 miliona primjeraka. Spada među rijetke koji su u "Rokenrol hol slavnih" uvršteni u dva navrata. Vlasnik je i Ginisovog rekorda za "Najuspješnijeg zabavljača svih vremena" kao i 13 "Gremi" nagrada. Džekson, nerijetko nazivan "Kraljem popa", bio je, između ostalog, poznat i po izuzetno ekstravagantnom životu.

Komentari 0
Povezane vijesti
Na današnji dan, 27. april Na današnji dan, 27. april
Na današnji dan, 26. april Na današnji dan, 26. april
Na današnji dan, 25. april Na današnji dan, 25. april
Najčitanije
  • Sjećanje na majora Vuka Čvoru: Osam godina od smrti
    8h 42m
    8
  • Na Vaskršnjem bazaru prikupljeno 2.820 KM
    23h 43m
    0
  • Džudo savez Republike Srpske: Redovna Skupština 4. juna na Jahorini
    23h 26m
    0
  • Danas Lazareva subota i Vrbica
    11h 13m
    0
  • Manje sklopljenih brakova, mladi sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu
    8h 56m
    0