Danas je subota, 28. septembar, 272. dan 2024. Do kraja godine ima 94 dana. 

48. p. n. e. - Rimski vojskovođa i državnik Gnej Pompej Veliki ubijen u Egiptu, gdje se sklonio pošto ga je u bici kod Farsale porazio Gaj Julije Cezar. Učestvovao je u gušenju ustanka rimskih robova koji je od 71. do 69. prije nove ere predvodio Spartak, a glas velikog vojskovođe je stekao 66. godine p. n. e. pobjedom nad pontskim kraljem Mitridatom Šestim - Eupatorom, čime je učvrstio rimsku vlast u Maloj Aziji. Osvojio je Jerusalim 61. p. n. e, a godinu dana kasnije je s Cezarom i Markom Likinijem Krasom stvorio Prvi trijumvirat, na šta je bio prinuđen, jer ga je Senat spriječio da uspostavi ličnu diktaturu. U borbi za primat kasnije se udružio sa Senatom, koji ga je 52. p. n. e. izabrao za jedinog konzula, ali je i vlast i glavu izgubio porazom kod Farsale.

1066. - Normandijski vojvoda Vilijam, budući engleski kralj Vilijam Prvi - Osvajač, iskrcao se sa vojskom francuskih Normana kod Pevensija u južnoj engleskoj pokrajini Saseks i započeo osvajanje Engleske.

1803. - Rođen francuski pisac Prosper Merime, koji se odlikovao uglađenim i konciznim stilom, čije su novele "Karmen" i "Kolomba" inspirisale njegovog sunarodnika Žorža Bizea da komponuje opere. Ostala djela: istorijski roman "Hronika vremana Šarla Devetog", novele "Mateo Falkone", "Zauzimanje utvrđenja", "Tamango", "Etrurska vaza", "Lokis", pozorišne scene "Seljačka buna".

1841. - Rođen francuski državnik Žorž Benžamin Klemanso, premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920.

1864. - U Londonu osnovana Prva internacionala, prva međunarodna revolucionarna organizacija radnika, za koju je Statut i Osnivački manifest izradio njemački filozof Karl Marks.

1891. - Umro američki pisac Herman Melvil, autor romana "Mobi Dik", oštrouman kritičar sebičnosti i komercijalizacije američkog društva, pri čemu je majstorski koristio simbole i alegoriju. Ostala djela: "Tajpi", "Omu", "Bili Bad".

1895. - Umro francuski hemičar i biolog Luj Paster, pronalazač vakcina protiv bjesnila, antraksa i crvenog vjetra. Otkrio je i da se hrana može konzervisati sprečavanjem razmnožavanja bakterija, zahvaljujući čemu je razvijen postupak nazvan "pasterizacija". Osnovao je mikrobiologiju i stereohemiju i organizovao 1888. čuveni institut u Parizu, nazvan njegovim imenom.

1902. - Umro francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je i pripovijetke, drame, kritike, polemičke članke, borio se strasno za pravdu i napredak. Otvorenim pismom 1898. predsjedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", odlučujuće je doprinio rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdavanje Njemačkoj vojnih tajni i osuđenog na doživotnu robiju. Svojim talentom i strasnim ubjeđenjima snažno je uticao na savremenike, ne samo u Francuskoj. Djela: romani "Nana", "Žerminal", "Slom", "Trovačica", "Zvijer - čovjek", "Novac", "Zemlja", "Plodnost", "Rad", "Istina", "Tri grada: Lurd, Rim, Pariz", rasprava "Eksperimentalni roman".

1914. - Umro srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović - Mokranjac, član Srpske kraljevske akademije i horovođa Beogradskog pjevačkog društva, u stilizaciji folklornih motiva uzor generacijama kompozitora. Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i na konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u otadžbinu osnovao je Srpsku muzičku školu i Beogradski gudački kvartet. Njegove kompozicije odlikuje izvanredan, umnogome neprevaziđen smisao za umjetničku obradu narodnih pjesama, pri čemu su rukoveti vrhunski domet naše muzike, a crkvena pojanja nesumnjivo među najistaknutijim djelima cjelokupnog pravoslavnog bogosluženja. Napisao je i više muzikoloških studija. Djela: "Rukoveti, 1 -15", "Primorski napjevi", "Kozar", solo pjesma "Lem-Edim", scenska muzika za "Ivkovu slavu", crkvena muzika "Opelo", "Akatist Bogorodici", "Liturgija".

1924. - Rođen italijanski filmski glumac Marčelo Mastrojani, jednako uspješan kao komičar, romantični heroj, dramski glumac, ljubavnik i tumač rola u filmovima hermetičnog intelektualizma. Filmovi: "Djevojke sa Španskog trga", "Hronika o siromašnim ljubavnicima", "Bijele noći", "Sladak život", "Razvod na italijanski način", "Noć", "Porodična hronika", "Osam i po", "Privatan život", Leo posljednji", "Miris žene".

1934. - Rođena francuska filmska glumica Brižit Bardo, najveći filmski seks simbol, koja je stekla nezapamćenu popularnost otkrivajući ženske čari više nego ijedna glumica ranije. Karijeru je prekinula relativno rano - mnogi smatraju mudro, jer bi joj u poznijim godinama skroman glumački kvalitet bio nepouzdan oslonac. Filmovi: "I Bog stvori ženu", "Žena i njena igračka", "U slučaju nesreće", "Istina", "Babet ide u rat", "Privatan život", "Prezir", "Odmor ratnika", "Parižanka", "Viva Marija".

1944. - Jedinice Crvene armije u Drugom svjetskom ratu prešle u Srbiju na osnovu jugoslovensko-sovjetskog dogovora.

1949. - Moskva jednostrano otkazala ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći SSSR i Jugoslavije, što su slijedile ostale zemlje "socijalističkog lagera" - Mađarska 30. septembra, Bugarska i Rumunija 1. oktobra, Čehoslovačka 4. oktobra 1949.

1966. - Umro francuski pisac Andre Breton, koji je u psihoanalizi tražio sredstvo za otkrivanje istine i pokušao da je u prvom i drugom "Nadrealističkom manifestu" - 1924. i 1930. primijeni na umjetnost, stvorivši teorijsku osnovu nadrealizma. Djela: "Nadrealistička revolucija", "Nađa", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo".

1970. - Umro egipatski državnik Gamal Abdel Naser, šef države od 1956, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavjereničke vojne organizacije "Slobodni oficiri" i inicijator udara 23. jula 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk Prvi. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. je postao predsjednik Ujedinjene Arapske Republike, koja se raspala 1961. Poslije vojne katastrofe Arapa u ratu sa Izraelom 1967. dao je ostavku, ali su ga građani referendumom vratili na položaj predsjednika Egipta.

1978. - Umro italijanski sveštenik Albino Lučani, poglavar Rimokatoličke crkve samo 33 dana, pod imenom Jovan Pavle Prvi. Od 1969. bio je nadbiskup Venecije, a za papu je izabran 26. avgusta 1978. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima.

1989. - U izbjeglištvu na Havajima umro bivši filipinski diktator Ferdinand Edralin Markos, koji je skoro 22 godine vladao Filipinima. U Drugom svjetskom ratu bio je gerilac antijapanskog pokreta otpora, 1959. je postao predsjednik Senata, a 1965. je nadmoćnom većinom izabran za šefa države. U početku je bio veoma popularan, jer je podstakao snažan razvoj privrede, pa je ponovo izabran za predsjednika 1969. Na kraju drugog mandata trebalo je da se povuče sa vlasti, ali je u septembru 1972., prije isteka mandata, zaveo vanredno stanje i kršeći ustav vladao diktatorskim metodama, uz prećutnu američku podršku. Zbačen je 1986. na talasu narodnog revolta, poslije čega je pobjegao na Havaje.

1994. - U najvećoj mirnodopskoj pomorskoj nesreći u Evropi više od 900 ljudi je poginulo kad je u nevremenu u Baltičkom moru, naspram finske obale, potonuo feribot "Estonija".

1995. - Izrael i PLO u Vašingtonu potpisali sporazum o vraćanju većeg dijela Zapadne obale pod palestinsku samoupravu.

2000. - Jugoslovenska izborna komisija donijela odluku o održavanju drugog kruga izbora za predsjednika SRJ. DOS saopštio da ostaje čvrsto i jedinstveno pri stanovištu da ni pod kojim uslovima neće pristati na drugi krug izbora. Širom Srbije održani protesti zbog odluke Savezne izborne komisije.

2003. - Umro američki filmski režiser grčkog porijekla Elija Kazan, dobitnik nagrade Američke filmske akademije za životno djelo. Njegovih sedam filmova dobilo je čak 20 Oskara u raznim kategorijama, uključujući dva za režiju. Filmovi: "Džentlmenski sporazum" /Oskar/, "Na dokovima Njujorka" /Oskar/, "Istočno od raja", "Sjaj u travi", "Viva Zapata", "Bumerang", "Panika na ulicama", "Bejbi Dol", "Divlja rijeka", "Amerika, Amerika", "Posjetioci", "Tramvaj zvani čežnja".

2016. - Umro Šimon Peres, izraelski političar i diplomata čija je politička karijera trajala skoro pola vijeka, premijer i predsjednik Izraela, dobitnik Nobelove nagrade za mir sa Jicakom Rabinom i liderom PLO Jaserom Arafatom.