Danas je nedjelja, 30. avgust, 243. dan 2020. Do kraja godine ima 123 dana.

30. p. n. e. - Egipatska kraljica Kleopatra Sedma ubila se pošto su snage Gaja Julija Cezara Oktavijana Avgusta potukle trupe njenog muža, rimskog vojskovođe Marka Antonija. Na prijesto je došla u 17. godini, 51. prije nove ere, i vladala je sa maloljetnim bratom Ptolomejem Trinaestim, za koga je bila udata. Brat-muž potom ju je oborio sa prijestola, a vlast joj je vratio osvajač Egipta rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar. Tada je vladala sa drugim maloljetnim bratom - Ptolomejem Četrnaestim, čija je, takođe bila žena, ali i Cezarova ljubavnica, kome je rodila sina Cezariona. Kad je u Egipat došao Marko Antonije, pridobila je i njega i uspjela da obezbijedi upravu za svoje sinove.

1483. - Umro francuski car Luj Jedanaesti, koji je tokom vladavine od 1461. okončao ujedinjenje Francuske.

1489. - Rođen italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme. Njegovo slikarstvo je raznježeno, senzualno i dekorativno, s osjećanjem za odnose svijetlo-tamno, što je uočljivo u najznačajnijim djelima: freskama u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slikama "Mistično vjenčanje Svete Katarine", "Jupiter i Antiopa", "Leda", "Bogorodica sa Svetim Đorđem".

1748. - Rođen francuski slikar Žak Luj David, osnivač i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar Napoleona Prvog Bonaparte. Radio je istorijske kompozicije i portrete. Vaspitavan na antičkim uzorima, njegovao je virtuozan crtež, a portretima je postigao vanrednu neposrednost izraza. Djela: "Zakletva Horacija", "Napoleonovo krunisanje", "Porodica Žerar", "Ubijeni Mara", "Gospođa Rekamje".

1757. - Ruska armija u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom maršala Stepana Fjodoroviča Apraksina, porazila pruske trupe u bici kod Gros Jegersdorfa.

1797. - Rođena engleska spisateljica Meri Volstounkraft Šeli, supruga pjesnika Persija Biša Šelija, najviše poznata po romanu "Frankeštajn ili moderni Prometej", pisanim u duhu "gotskih" priča strave i užasa. Ostala djela: romani "Posljednji čovjek", "Lodor".

1871. - Rođen novozelanđanski fizičar engleskog porijekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908, jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Od 1898. do 1907. bio je univerzitetski profesor u Montrealu, potom u Mančesteru do 1919. i do smrti u Kembridžu, gdje je bio i direktor laboratorije "Kevendiš". Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti i fundamentalnim istraživanjima u toj oblasti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima, 1906. je otkrio postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno sa njemačkim fizičarem Hansom Gajgerom otkrio je da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.

1914. - Njemačka Osma armija pod komandom generala Paula fon Hindenburga je u Prvom svjetskom ratu u bici kod Tanenberga u sjevernoj Poljskoj, poslije petodnevnih borbi, potukla Drugu rusku armiju generala Aleksandra Vasiljeviča Samsonova, koja je izgubila najmanje 30.000 ljudi. Time je zaustavljeno napredovanje Rusa ka Pruskoj, a Samsonov je istog dana izvršio samoubistvo, ali je angažovanje velikih njemačkih snaga na istoku znatno oslabilo pritisak na zapadnom frontu i doprinijelo pobjedi francuske armije na Marni.

1916. - Turska u Prvom svjetskom ratu objavila rat Rumuniji.

1918. - Vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Uljanova ranila u Moskvi pripadnica stranke Esera Fanja Kaplan, poslije čega je boljševičko vođstvo zavelo "crveni teror nad kontrarevolucionarnom buržoazijom i njenim agentima".

1929. - Umro srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski autor sa veoma živim osjećajem za scenu, njenu vizuelnost i ekspresiju. Djela: drame "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij", "Smrt majke Jugovića", "Gospođa sa suncokretom", "Lazarovo vaskrsenje", "Imeratrix", "Maškerate ispod kuplja".

1935. - Umro francuski pisac Anri Barbis, propovjednik opšteg bratstva i radničke solidarnosti. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu "Oganj" u kojem je opisao stravičnu sliku rata i digao glas u odbranu mira. Tim djelom je snažno uticao na pisce antiratnih romana u Evropi. Poslije rata se kao romansijer i publicista borio za napredne političke i socijalne ideje. Ostala djela: romani "Pakao", "Svjetlost", zbirka pjesama "Tugovanke".

1940. - U Beču završeni razgovori predstavnika Njemačke, Italije, Rumunije i Mađarske, na kojima su Njemačka i Italija prisilile Rumuniju da ustupi Bugarskoj južnu Dobrudžu, a Mađarskoj dio Transilvanije.

1940. - Umro engleski fizičar Džozef Džon Tomson, predsjednik Kraljevskog društva u Londonu, profesor Univerziteta u Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. Otkrio je 1897. elektron, takođe i atomističku strukturu elektriciteta i dao naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.

1941. - Počela njemačka opsada Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu.

1942. - Srpskog slikara Savu Šumanovića, majstora pejzaža, aktova i mrtve prirode, ustaše strijeljale u Sremskoj Mitrovici u Drugom svjetskom ratu, poslije zvjerskog mučenja. Dugo je živio u Parizu, a od 1930. u Šidu. Njegove velike kompozicije "Doručak na travi" i "Pijana lađa" su među najznačajnijim djelima našeg modernog slikarstva. Najbolja njegova djela su u Narodnom muzeju u Beogradu, zbirci Pavla Beljanskog u Novom Sadu i galeriji "Sava Šumanović" u Šidu.

1944. - Sovjetska armija u Rumuniji u Drugom svjetskom ratu zauzela naftna polja u Ploeštiju, preotevši od Nijemaca važan izvor snabdijevanja armije gorivom.

1945. - Japanske okupacione snage u Hongkongu se u Drugom svjetskom ratu predale Britancima.

1963. - Direktnu telefonsku liniju, prozvanu "crveni telefon", između vlada SSSR i SAD uspostavili lideri te dvije zemlje Nikita Sergejevič Hruščov i Džon Ficdžerald Kenedi poslije kubanske krize, koja je zaprijetila opštim nuklearnim sukobom.

1973. - Kenija zabranila lov na slonove i trgovinu slonovačom.

1981. - U Teheranu, od eksplozije podmetnute bombe, poginuli predsjednik Irana Mohamad Ali Radžai i premijer Mohamad Džavad Bahonar.

1983. - Potpukovnik Gijon Blaford postao prvi Amerikanac afričkog porijekla koji je poletio u kosmos, u sastavu petočlane posade spejs šatla "Čelendžer".

1991. - Sovjetska republika Azerbejdžan objavila nezavisnost od Moskve i počela formiranje sopstvene armije.

1995. - Avioni NATO-a počeli seriju masovnih napada na vojne i civilne ciljeve u Republici Srpskoj. U bombardovanjima, u kojima je korišćena i radioaktivna municija - izvedenim uz "objašnjenje" da ona treba Srbe u Bosni da "dovedu za pregovarački sto" - poginulo je više od sto civila, a Hrvati i Muslimani su, zahvaljujući pomoći iz vazduha, osvojili oko 4.000 kilometara kvadratnih na zapadu Srpske, odakle je moralo da izbjegne više od 170.000 Srba. Prvi dan bombardovanja protivvazdušna odbrana Vojske Republike Srpske je blizu Pala oborila francuski avion "miraž 2000", iz kojeg su se dva pilota spasila katapultiranjem.

2003. - Potonula ruska atomska podmornica KA-159, sa 10 članova posade, u Sjevernom moru. Od deset članova posade jedan je spasen.

2006. - Umro egipatski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za knjiženost 1988. Nagib Mahfuz.

2014. - Kalifornija prva američka savezna država koja je na svojoj teritoriji zabranila korišćenje plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu.