Danas je srijeda, 30. oktobar, 303. dan 2024. Do kraja godine ima 62 dana.

1735. - Rođen američki državnik Džon Adams, prvi potpredsjednik SAD i predsjednik od 1797. do 1801, jedan od autora Deklaracije nezavisnosti 1776.

1751. - Rođen engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".

1762. - Rođen francuski pisac Andre de Šenije, jedan od najvećih pjesnika 18. vijeka, ali su ga zbog snage osjećanja i povremeno ličnog tona mnogi romantičari smatrali svojom pretečom. Bio je sjajno obrazovan, a u salonu svoje majke rano je došao u dodir s najboljim helenistima tog doba. U uvjerenju da se nove misli najbolje mogu iskazati u formi antičkih rodova, pisao je nadahnute elegije, himne, ode, pjesme. Pozdravio je početak Francuske revolucije, ali se kao legalista odupro teroru, pišući oštre satirične stihove. Pogubljen je na giljotini 1794, dan prije pada jakobinskog vođe Maksimilijana Robespjera. Djela: pjesme "Poslanica o mojim djelima", "Hermes", "Amerika", "Mlada Tarantinka", "Nera", "Slijepac", "Mlada zatočenica", "Jambi".

1864. - Potpisan Bečki mir, kojim je Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.

1869. - Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića "Posmrtna slava kneza Mihaila" u Beogradu je otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta. Gradnja je početa 1851. na Zelenom Vencu, ali su radovi obustavljeni zbog nepogodnog terena i novčanih poteškoća. Tek 1868, poslije gostovanja novosadskog pozorišta, knez Mihailo Obrenović je donio odluku o podizanju zgrade pozorišta na placu kod Stambol-kapije, koja je, prema projektu Aleksandra Bugarskog, završena za godinu i po dana.

1871. - Rođen francuski pisac Pol Valeri, izuzetan stilista, jedan od najvećih evropskih liričara 20. vijeka, član Francuske akademije, Međunarodnog instituta intelektualne saradnje pri Društvu naroda u Ženevi i počasni doktor mnogih univerziteta. Nastavio je poeziju simbolista, dajući joj nove misaone tonove i strožu formu, a pisao je stilski briljantno uglačanu prozu. Djela: poeme "Mornarsko groblje", "Mlada Parka", eseji "Uvod u metod Leonarda da Vinčija", "O plesu".

1874. - Rođen srpski etnolog i antropogeograf Jovan Erdeljanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja plemenskog života u Crnoj Gori. Djela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O porijeklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vjere i drugim etnološkim problemima".

1905. - Ruski car Nikolaj Drugi Aleksandrovič Romanov "Oktobarskim manifestom" ponudio šire biračko pravo, izabrani parlament /Duma/ sa zakonodavnom vlašću i garanciju građanskih sloboda.

1905. - U Beogradu osnovano Kulturno-umetničko društvo "Abrašević", nazvano po srpskom piscu Kosti Abraševiću. Istoimena društva su osnovana i u nizu drugih gradova, ali je njihov rad zabranjen u vrijeme Šestojanuarske diktature 1929. Mnoga su obnovljena poslije Drugog svjetskog rata.

1910. - Umro švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti je doživio priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena medalja "Anri Dinan", najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: "Sjećanje na Solferino", "Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata".

1918. - Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala je da postoji Otomanska imperija. Na osnovu akta o kapitulaciji Turska je morala da raspusti vojsku, otvori pobjednicima prolaz kroz Crno more, pristane na okupaciju Carigrada i Bosforskog moreuza, povuče se iz Arabije, Mesopotamije, Sirije, Jermenije i dijela Kilikije.

1918. - Slovačka proglasila otcjepljenje od Mađarske i ujedinjenjem sa Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu.

1922. - Poslije "Marša na Rim", kojim su fašisti zaplašili režim i dvor, Benito Musolini je formirao vladu.

1932. - Rođen francuski filmski režiser Luj Mal, koji je posebno insistirao na intelektualizmu. Filmovi: "Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mjesec", "Atlantik siti".

1938. - Orson Vels objavio na njujorškom radiju CBS radio-igru "Rat svjetova" na osnovu teksta Herberta Džordža Velsa. Napad Marsovaca na Zemlju prikazan je tako uvjerljivo da su milioni Amerikanaca pomislili da je riječ o stvarnom događaju, što je izazvalo nevjerovatan haos i paniku u tom dijelu SAD.

1944. - Njemački vojnici su u Risnu u Drugom svjetskom ratu ubili 42 civila. Najstarija žrtva u tom gradu u Boki Kotorskoj je imala 80, a najmlađa godinu dana.

1967. - Prvi put u istoriji kosmonautike sovjetski naučnici su letjelicama "Kosmos 186" i "Kosmos 188" izveli spajanje i razdvajanje vještačkih satelita.

1973. - Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.

1975. - Teško bolesnog diktatora Fransiska Franka na čelu Španije zamijenio princ Huan Karlos.

1975. - Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije "Ineks-Adria", u kojem je poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su ljetovali na Jadranu.

1983. - Na prvim izborima poslije deset godina vojne diktature Argentinci su glasali za nacionalne, oblasne i opštinske organe vlasti.

1995. - Na referendumu o nezavisnosti kanadske provincije Kvebek minimalnom većinom pobijedili protivnici otcjepljenja.

1998. - U požaru u makedonskom klubu - iznajmljenom za tu priliku kurdskoj omladini - u švedskom gradu Geteborg poginulo 63 ljudi.

2000. - Na gradskom banjalučkom groblju privremeno sahranjeni posmrtni ostaci 450 neidentifikovanih srpskih boraca i civila.

2001. - Haški istražioci počeli sa iskopavanjem masovnih grobnica u Gračacu u Lici, u kojima je pokopano najmanje stotinu tijela, uglavnom Srba, ubijenih za vrijeme i nakon akcije hrvatske vojske "Oluja".

2003. - Narodna skupština Republike Srpske saglasila se da svoje nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenese na Parlamentarnu skupštinu BiH.

2003. - Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,6 miliona evra, namijenjenih uspostavljanju Vijeća za ratne zločine pri Sudu BiH.

2009. - Eksperti OHR-a označili dio bošnjačkog političkog rukovodstva, vjerske vođe i vodeće biznismene u Sarajevu kao dio političko-kriminalne mreže u Federaciji BiH i o tome obavijestili evropske diplomate.

2012. - Uragan Sendi koji je pogodio istočnu obalu SAD, usmrtio je 39 ljudi i milione stanovnika ostavio bez električne enregije i javnog prevoza.

2017. - Koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi, koji prouzrokuje globalno zagrijevanje, zabilježila je rekord u 2016. godine, saopšteno je iz Svjetske meterološke organizacije.

2020. - Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije preminuo je u Kliničko-bolničkom centru Crne Gore. Sahranjen je 1. novembra u kripti Sabornog hrama u Podgorici.