Danas je četvrtak, 4. januar, četvrti dan 2024. Do kraja godine ostao je 362 dan.
1494. - Prva srpska štamparija na Cetinju štampala prvu knjigu na srpskom jeziku - "Oktoih prvoglasnik" Đurđa Crnojevića i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Do 1496. štamparija na Obodu je štampala i "Oktoih petoglasnik", "Psaltir s posljedovanjem", "Četvoroevanđelje" i "Molitvenik". "Oktoih" /grčki osmoglasnik/ sastavljen je od osam krugova crkvenih pjesama i osam glasova za pojanje. Knjiga je štampana na ćirilici, u crvenoj i crnoj boji, po ugledu na stare slovenske liturgijske knjige, s utisnutim skromnim ukrasima - tri zastavice, četiri inicijala i vodeni znak vage.
1710. - Rođen italijanski kompozitor Đovani Batista Pergolezi, koji je komponovao u maniru napuljske bufo-opere, svježe, neposredne i vesele, sa životnim ličnostima, zanimljivim situacijama i melodikom bliskoj narodnoj. Djela: opera "Služavka gospodarica", crkvena muzika "Stabat mater".
1785. - Rođen njemački pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike, koji je skrenuo pažnju na narodne umotvorine i jezik. Izučavao je istoriju jezika i starije književnosti, probleme mita, bajke i predanja, folklora i prava. Zasnovao je 1852. veliki "Njemački rječnik" i napisao "Istoriju njemačkog jezika". Prevodio je srpske narodne pjesme, a iz prijateljstva s Vukom Karadžićem nastao je prevod Vukove srpske gramatike. Sa mlađim bratom Vilhelmom sakupio je i obradio mnoge bajke poznate djeci širom svijeta.
1797. - Francuski general Napoleon Bonaparta pobijedio Austrijance kod Rivolija u Italiji.
1809. - Rođen francuski učitelj Luj Braj, pronalazač azbuke za slijepe, nazvane Brajov sistem. I sam slijep, izumio je sistem ispupčenih tačaka, čije kombinacije označavaju pojedina slova, pomoću kojeg slijepi mogu da čitaju.
1842. - U dvorani Teatra na Đumruku vojni kapelmajstor Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša Obrenovića, priredio prvi javni muzički koncert u Beogradu.
1881. - Rođen srpski pravoslavni teolog i besjednik Nikola Velimirović, poznat po monaškom imenu Nikolaj, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944, prema mnogima najumniji srpski monah poslije Svetog Save. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj doktorirao je teologiju na univerzitetu u Bernu, poslije čega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu Oksford i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju postao je predavač na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Prvi svjetski rat proveo je na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, objašnjavajući zapadnoj javnosti i vladama suštinu pravedne oslobodilačke srpske borbe protiv austrougarske carevine. Između dva svjetska rata osnovao je Pravoslavnu narodnu hrišćansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljački pokret, da bi zaštitio narod od agresivne sektaške propagande. Pokrenuo je obnovu manastira, posebno u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, nazvanoj Srpska Sveta Gora. Znatno je doprinio sprečavanju jugoslovenske vlade da prihvati Konkordat s Vatikanom. Nijemci mu nisu oprostili ulogu u obaranju Trojnog pakta krajem marta 1941, pa su ga u Drugom svjetskom ratu, čim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali u manastir Ljubostinja, potom u manastir Vojlovica. S patrijarhom Gavrilom /Dožić/ 1944. je zatočen u logor Dahau i oni su bili jedina dva crkvena velikodostojnika u Evropi poslata tokom rata u koncentracioni logor. Kao nepomirljivi protivnik komunizma, poslije oslobođenja Jugoslavije nije se vratio u otadžbinu, smatrajući da će narodu više pomoći u emigraciji. "Kada kuća gori, požar se gasi spolja", često je govorio. Umro je 1956. u ruskom manastiru Svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji /SAD/, a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira Svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991. Djela: "Religija Njegoševa", "Besede pod gorom", "Iznad greha i smrti", "Duša Srbije", "Srbija u svetlosti i mraku", "Duhovni preporod Evrope", "Agonija crkve", "Reči o Svečoveku", "Molitve na jezeru", "Omilije", "Ohridski prolog", "Teodul", "Srpski narod kao Teodul", "Srednji sistem", "Indijska pisma", "Mudra igumanija ljubostinjska", "Stoslov o ljubavi", "Hriste, dođi u Aziju", "Indijski Savle", "Kasijana", "Zemlja nedođija", "Žetve Gospodnje", "Divan", "Jedini Čovekoljubac" /nedovršeno/.
1890. - Rođen srpski političar i slikar jevrejskog porijekla Moša Pijade, predsjednik Skupštine FNRJ. Slikarstvo je učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Poslije Prvog svjetskog rata napustio je ideje jugoslovenskog nacionalnog revolucionara, prišao Komunističkoj partiji Jugoslavije i 1921. postao član njenog Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ "Komunist" 1925. osuđen je na 20 godina robije. U zatvoru je preveo "Kapital", "Bijedu filozofije" i "Manifest komunističke partije" Karla Marksa. U Crnoj Gori je 1941. u Drugom svjetskom ratu bio partijski rukovodilac i taj period istorija nije potpuno osvijetlila, posebno njegovu ulogu u fizičkim likvidacijama političkih protivnika. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilačkih odbora, na Drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsjednik Predsjedništva, a 5. novembra je u tom gradu osnovao TANJUG.
1892. - Rođen srpski pisac i istoričar književnosti Milan Bogdanović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i predavač na Filozofskom i Fakultetu likovnih umjetnosti. Cjelokupna njegova djela objavljena su u višetomnoj knjizi "Stari i novi".
1932. - Vlada britanske kolonije Indije zabranila Indijski nacionalni kongres i uhapsila njenog vođu Mahatmu Gandija, koji je predvodio borbu za nezavisnost.
1942. - Nijemci u Drugom svjetskom ratu počeli pokolj u srpskim selima Šajkaške, u Novom Sadu i Bečeju. U pokolju Srba i Jevreja za mjesec dana ubijeno je oko 4 000 ljudi.
1944. - Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu počele napad na njemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dijela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama je razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog rimokatoličkog reda Sveti Benedikt od Nursije.
1948. - Velika Britanija priznala Burmu kao nezavisnu republiku.
1951. - Sjevernokorejske i kineske trupe u Korejskom ratu zauzele Seul.
1958. - Sovjetski "Sputnjik 1", prvi vještački satelit lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.
1960. - U saobraćajnoj nesreći poginuo francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957, čiji se književni rad temelji na ideji o apsurdu /simbolika mita o Sizifu/ i revoltu /simbolika mita o Prometeju/. Apsurdnosti svijeta suprotstavio je stvaralaštvo, jer, kako je napisao, "stvarati znači dvaput živjeti". Djela: romani "Stranac", "Kuga", "Pad", pozorišni komadi "Kaligula", "Pravednici", "Opsadno stanje", "Nesporazum", eseji "Svadba", "Mit o Sizifu", "Pisma njemačkom prijatelju", "Pobunjeni čovjek".
1965. - Umro engleski pisac američkog porijekla Tomas Sterns Eliot, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948, čija poezija zrači pobunom protiv jalove industrijske, materijalističke civilizacije. Djela: "Sabrane pjesme", "Sabrani eseji", poetske drame "Ubistvo u katedrali", "Porodični sastanak", "Koktel-partija".
1967. - Poginuo engleski vozač brzih automobila i čamaca Donald Malkolm Kempbel, vlasnik svjetskog rekorda u vožnji automobilom od 648,7 kilometara na čas, koji je postavio 1964. Vozeći čamac "Plava ptica" s mlaznim motorom na jezeru Koniston u Velikoj Britaniji, pokušao je da još jednom pomjeri granicu brzine. Čamac je dostigao brzinu novog svjetskog rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas, ali je rekorder to platio životom.
1972. - Pakistan zatražio razgovore s Indijom poslije rata u kojem je poražen, a dotadašnji Istočni Pakistan postao nezavisna država Bangladeš.
1975. - Umro italijanski pisac Karlo Levi, autor romana "Hristos se zaustavio u Eboliju", u kojem je opisao težak život italijanskih seljaka pod fašistima. U vrijeme fašističke vladavine bio je interniran u južnu Italiju.
1989. - U međunarodnim vodama Sredozemnog mora naspram libijske obale, američki vojni avioni oborili dva libijska lovca koji su navodno zaprijetili nosaču aviona "Džon F. Kenedi".
1998. - Šef izraelske diplomatije David Levi podnio ostavku, rekavši da ne želi više da se jedini brine o pitanjima mira i socijalne zaštite.
2004. - Na predsjedničkim izborima u Gruziji pobijedio Mihail Sakašvili.
2006. - Rusija i Ukrajina postigle sporazum o petogodišnjoj isporuci gasa nakon nesuglasica zbog kojih su bile smanjene isporuke ovog energenta u ostale zemlje Evrope.
2006. - U napadima bombaša samoubica u Iraku ubijeno 67, a ranjeno na desetine ljudi.
2018. - Umro Aharon Apelfeld, izraelski književnik, žrtva Holokausta.
