Danas je petak, 7. jul, 188. dan 2023. Do kraja godine ostalo je još 177 dana.
1307. - Umro engleski kralj Edvard Prvi poznat kao Edvard Longšenks, koji je tokom vladavine od 1272. godine do smrti reformisao zakonodavstvo i uspostavio snažan administrativni sistem, proširivši ga i na Vels, čiju je autonomiju ukinuo.
1752. - Rođen francuski pronalazač Žozef Mari Žakar, koji je 1801. izumio mehanički tkalački razboj, nazvan njemu u čast "Žakarova mašina".
1816. - Umro engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".
1854. - Umro njemački fizičar Georg Simon Om, koji je otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom kolu, nazvan prema njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici, optici kristala i matematici. Jedinica za mjerenje električnog otpora u međunarodnom sistemu mjera njemu u čast je nazvana "om".
1860. - Rođen austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Državne opere u Beču, koji je pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera stvarao komozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Djela: deset simfonija, ciklusi solo pjesama za glas i orkestar "Pjesma o zemlji", "Pjesme mladića-putnika", "Dječakov čudotvorni rog", "Pjesme o mrtvoj djeci".
1887. - Rođen ruski slikar jevrejskog porijekla Mark Šagal, izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih slikara 20. vijeka. Veći dio života je proveo u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz djetinjstva, stvarajući fantastične kompozicije iz života Jevreja i ruskih seljaka. Dramatične, socijalne i religiozne elemente spajao je u vanzemaljsku viziju, u koju je uključivao sjećanja na ruske ikone i mladost u Rusiji i iskustva kubizma i nadrealizma. U grafičkim ciklusima je ilustrovao "Mrtve duše" Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, "Hiljadu i jednu noć" i Bibliju. Takođe je oslikao zgradu pariske Opere, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN i uradio je vitraže u katedrali u Mecu.
1898. - SAD anektirale Havajska ostrva.
1899. - Rođen američki filmski režiser Džordž Dui Kjukor, holivudski perfekcionista, posebno uspješan u filmskoj muzičkoj komediji. Filmovi: "Mala žena", "Silvija Skarlet", "Romeo i Julija", "Juče rođena", "Zvijezda je rođena", "Djevojke", "My fair lady", "Dejvid Koperfild", "Filadelfijska priča".
1911. - Rođen italijanski kompozitor Đan Karlo Menoti, čije su opere s temama iz savremenog života, za koje je sam pisao libreta, stekle izuzetnu popularnost. U libretima je uspješno kombinovao dramatske situacije karakteristične za 20. vijek s tradicionalnom formom italijanske opere, a u komponovanju se oslanjao na tradicionalne harmonije, pribjegavajući povremeno disonancama i polutononalnosti kako bi pojačao dramski efekat. Djela: opere "Konzul", "Medijum", "Amelija na balu", radio-opere "Djevojka i lopov", "Telefon", balet "Sebastijan".
1930. - Umro engleski pisac Artur Konan Dojl, ljekar po profesiji, koji se proslavio kriminalističkim romanima i pripovijetkama u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson, začevši tako detektivsku literaturu. Plemićku titulu je dobio 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Poslije pogibije sina u Prvom svjetskom ratu odao se spiritualizmu. Djela: romani "Grimizna studija", "Pustolovine Šerloka Holmsa", "Uspomene Šerloka Holmsa", "Baskervilski pas", "Bijeli odred", "Izgubljeni svijet", "Veliki burski rat", studija "Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji", djelo o spiritualizmu "Istorija spiritualizma", memoarska proza "Uspomene i pustolovine".
1937. - Japanska armija napala kineski garnizon kod Lučioa /most Marka Pola/ blizu Pekinga. Otpor kineskih snaga Japan je iskoristio kao povod za agresiju na Kinu.
1940. - Rođen Ringo Star, bubnjar pop grupe "Bitlsi".
1941. - Oglašen oružani ustanak u Srbiji pucnjevima Žikice Jovanovića - Španca u Beloj Crkvi. Masa okupljenog naroda je na političkom zboru upoznata sa odlukom Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije o borbi protiv njemačkog okupatora.
1960. - Pravdajući se zaštitom "ugroženih" života svojih državljana Belgija, samo sedam dana poslije proglašenja nezavisnosti Konga, uputila padobranske jedinice u tu afričku zemlju. Kongoanski premijer Patris Lumumba odmah je zatražio intervenciju UN, ali blokovski podijeljena svjetska organizacija nije brzo djelovala, pa je provincija Katanga objavila otcjepljenje, što je izazvalo građanski rat. Lumumba, simbol kongoanske nezavisnosti, zbačen je u oktobru 1960, odveden u Katangu i ubijen u februaru 1961.
1978. - Solomonova ostrva u jugozapadnom dijelu Tihog okeana stekla nezavisnost i ušla u Britanski komonvelt poslije 85 godina britanske kolonijalne uprave.
1981. - Predsjednik SAD Ronald Regan predložio Sandru Dej O'Konor za sudiju Vrhovnog suda i ona je u septembru 1981. postala prva žena član najviše američke sudske instance.
1991. - Usvojena Brionska deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, kojom se vlada SFRJ obavezala da će povući saveznu vojsku /JNA/ iz Slovenije, a slovenačke vlasti da će demobilisati svoje trupe. Odluke Slovenije i Hrvatske o nezavisnosti suspendovane su na tri mjeseca. Prihvaćeno je da u Sloveniju i Hrvatsku dođu posmatrači EZ.
1993. - Pregovori između Republike Srpske Krajine i Hrvatske u Ženevi prekinuti su, jer su Hrvati odbili da prihvate srpski prijedlog o kontroli nad područjem Maslenice.
1994. - Vojnici Petog korpusa vojske bosanskih muslimana, lojalnog Aliji Izetbegoviću, opkolili pripadnike francuskiih "plavih šljemova", stacionirane u Bihaću.
1994. - U Jemenu okončan dvomjesečni građanski rat ulaskom sjevernojemenskih trupa u Aden - glavni grad Južnog Jemena.
1997. - Umro bivši predsjednik Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Hrvatske demokratske zajednice u BiH Mate Boban.
2005. - U seriji eksplozija u podzemnoj željeznici i gradskom autobusu u Londonu život je izgubilo 56 lica, a više od 700 je povrijeđeno. Odgovornost za napade preuzela je islamistička grupa Al kaida za Evropu.
2007. - U samoubilačkom bombaškom napadu na pijaci u iračkom selu Emerlija ubijeno 105 ljudi, a 250 ranjeno.
2012. - U poplavama na jugozapadu Rusije stradala 171 osoba, a poplavljeno je oko 5.000 kuća.
2014. - Umro beogradski pozorišni i filmski glumac Bora Todorović, dobitnik nagrada i priznanja, među kojima i Gran prija u Kanu za ulogu u filmu "Profesionalac".
