Danas je utorak, 8. mart, 67. dan 2022. Do kraja godine ima 298 dana.

1714. - Rođen njemački kompozitor, čembalista i dirigent Karl Filip Emanuel Bah, čije su klavirske sonate preteča klasičnih, sin i učenik Johana Sebastijana Baha. Bio je pristalica "osjećajnog stila", dramskog patosa s obiljem ukrasa. Djela: dvadesetak simfonija, oko 60 koncerata za klavir, kamerna muzika, sonate za klavir, kantate, crkvene kompozicije.

1846. - Otvorena prva čitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko čitalište, kasnije Čitalište beogradsko. Slične čitaonice su ubrzo osnovane i u drugim gradovima Srbije.

1866. - Rođen ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev, profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svjetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svjetlosnih zraka, što je od velikog značaja za razumijevanje kosmičkih pojava. Djela: "Sila pritiska svjetlosti na gasove", "Magnetometrijsko proučavanje obrtnih tijela".

1869. - Umro francuski kompozitor i muzički pisac Ektor Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike i začetnik moderne orkestracije. Patetičan i temperamentan, stvorio je djela izvanrednih tonskih boja kroz koja je provlačio osnovnu ideju vodilju. Znatno je uticao na evropsku muziku svog doba. Napisao je "Nauku o instrumentaciji". Djela: "Fantastična simfonija", "Harold u Italiji", "Romeo i Julija", "Faustovo prokletstvo", "Rekvijem", opere "Benvenuto Čelini", "Trojanci".

1879. - Rođen srpski slikar, vajar i pisac Mihailo Milovanović, jedan od osnivača Udruženja likovnih umjetnika Srbije, ratni slikar Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svjetskom ratu, autor čuvenih portreta srpskih vojvoda Radomira Putnika, Živojina Mišića, Stepe Stepanovića i Petra Bojovića, generala Pavla Jurišića - Šturma, kralja Petra Prvog Karađorđevića i regenta Aleksandra Karađorđevića. Diplomirao je 1909. na Likovnoj akademiji u Minhenu, odakle je 1912. došao u Srbiju da bi kao dobrovoljac učestvovao u balkanskim ratrovima. U Prvom svjetskom ratu je sa srpskom vojskom preživio njenu golgotu. Njegovo slikarstvo karakteriše preplitanje realizma, simbolizma i impresionizma - u dinamičkom procesu stalnih preobražaja i potrage za prepoznatljivim izrazom - lakoća prilagođavanja različitim formama, uz postojano uvjerenje da je narodna tradicija i izvor i ishodište umjetničkog poduhvata. Izložbe Milovanovićevih slika u periodu između dva svjetska rata bile su prvorazredan kulturni događaj, a hroničari su zabilježili da je njegova izložba 1938. u Paviljonu "Cvijeta Zuzorić" u Beogradu bila najposjećenija postavka u dotadašnjoj istoriji te kuće. Izradio je spomenike arhimandritu račanskog manastira i knezu Sokolske nahije Hadži-Melentiju u manastiru Rača, komandantu Zlatiborskog komitskog odreda majoru Kosti Todoroviću u Srebrenici /koji su porušile ustaše u Drugom svjetskom ratu/, srpskim ratnicima u Mladenovcu /oskrnavljen 1947. uklanjanjem grba Srbije i dvoglavog orla s krstom i krunom iznad grba/, spomenik na Krfu poginulim vojnicima Drinske divizije, mermerni ikonostas u pravoslavnoj crkvi u Mladenovcu. Tog nosioca Albanske spomenice i Ordena Svetog Save partizani su strijeljali u Užicu krajem novembra 1941, pod optužbom da je "engleski špijun". Napisao je roman "Lendina vodenica", štampan više od pola vijeka poslije njegove nasilne smrti.

1879. - Rođen njemački hemičar i fizičar Oto Han, profesor univerziteta u Berlinu i Getingenu, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944, koji je 1957. potpisao Getingenšku deklaraciju, odbijajući da sarađuje u razvoju eventualnog zapadnonjemačkog nuklearnog oružja. Dokazao je 1938. raspadanje rubidijuma, a 1939. s Fricom Štrasmanom je otkrio nuklearnu fisiju /cijepanje/ jezgra urana. Otkrio je i radioaktivne elemente mezotorijum, radio-torijum i - s Lizom Majtner - protoaktinijum.

1895. - Rođena urugvajska spisateljica Huanita Fernandes Morales, poznata kao Huana Fernandes de Ibarbourou, jedna od najistaknutijih liričarki Južne Amerike, nazvana "Huana Amerike". Njena poezija odiše čulnošću, panteističkom združenošću s prirodom i pesimizmom zbog prolaznosti života. Djela: zbirke stihova "Dijamantski jezici", "Divlji korijen", "Ruža vjetrova", "Izgubljena", "Romanse sudbine".

1904. - Njemačka ublažila antijezuitski zakon iz 1872, dopustivši povratak pojedinih pripadnika tog ozloglašenog rimokatoličkog reda.

1907. - Rođen grčki državnik Konstantin Karamanlis, predsjednik Grčke od 1980. do 1985, osnivač stranke "Nova demokratija". Prvi put je postao premijer 1955. i na tom položaju je ostao do 1963, kad je dobrovoljno emigrirao. Vladu je ponovo sastavio 1974, poslije pada vojne hunte, odigravši ključnu ulogu u obnovi demokratije u Grčkoj.

1917. - U Petrogradu nemirima i štrajkovima počela Februarska revolucija /događaj se zbio 23. februara prema Julijanskom kalendaru, tada na snazi u Rusiji/.

1917. - Umro njemački konstruktor i general Ferdinand fon Cepelin, koji je 1900. konsturisao veliku vazdušnu lađu - dirižabl, nazvanu po njemu "cepelin". Njegova letjelica duga 248 metara bila je lakša od vazduha, s velikim balonom profilisanog vretenastog oblika i motornim pogonom.

1921. - Francuske trupe ušle u Diseldorf i druge gradove u Ruru pošto Njemačka nije isplatila ratnu štetu, prema obavezi iz Versajskog ugovora kao poražena strana u Prvom svjetskom ratu.

1930. - Umro američki državnik Vilijam Hauard Taft, predsjednik SAD od 1909. do 1913, prvi bivši šef države u američkoj istoriji koji je od 1921. do smrti bio predsjednik Vrhovnog suda. Tokom predsjedničkog mandata vojno je intervenisao u Nikaragvi, koja je potom bila pod američkom okupacijom od 1912. do 1925. i od 1926. do 1933.

1942. - Umro kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka i Graupera, svjetski prvak u šahu od 1921. do 1927. Izgubio je samo jednu partiju u razdoblju od 1914. do 1924, po čemu je jedinstven u istoriji šaha. Titulu je osvojio pobijedivši u meču njemačkog velemajstora Emanuela Laskera s 4:0, uz deset remija, a izgubio je od ruskog velemajstora Aleksandra Aljehina, koji ga je pobijedio sa 6:3, uz 25 remija. Djela: "Osnovi šaha", "Moja šahovska karijera".

1942. - Japanske trupe u Drugom svjetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun. U ratu je Burma imala izuzetan strateški značaj, ali su Britanci tu dalekoistočnu koloniju uvrstili u sporedni front, što im se osvetilo u kasnijim operacijama.

1950. - Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio da je SSSR isprobao atomsku bombu, što je izazvalo šok u SAD, jer su Amerikanci bili uvjereni da jedini posjeduju nuklearno oružje. Pometenost u Vašingtonu upotpunila je izjava Vorošilova da je proba izvršena još 23. septembra 1949.

1954. - Zaključen odbrambeni sporazum SAD i Japana, čime se Tokio potpuno priklonio političko-vojnom savezu Zapada.

1965. - U Južni Vijetnam iskrcalo se 3.500 američkih marinaca, čime je otpočelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu potpunim porazom 1975. i pogibijom više od 58.000 Amerikanaca u toj zemlji jugoistične Azije.

1969. - SSSR stavio u stanje uzbune dalekoistočne trupe kao znak upozorenja Kini poslije pograničnih sukoba na rijeci Usuri.

1971. - Osnovan hor "Kolegijum muzikum", akademski kamerni hor studentkinja Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu.

1971. - Umro američki filmski glumac Harold Lojd, jedan od najvećih komičara nijemog filma. Filmovi: "Sigurnost na posljednjem mjestu", "Brucoš", "Čuvaj se, profesore", "Luda srijeda".

1983. - Umro engleski kompozitor Vilijam Tarner Volton, tvorac osjećajne i lirske muzike neoromantičarskog stila. Posebno je značajan po orkestarskim kompozicijama, koje se odlikuju dugom melodijskom linijom, bogatom harmonijom i složenim ritmom. Djela: melodrama "Fasada", oratorijum "Baltazarov pir", "Koncert za violinu".

1993. - Južnokorejski predsjednik Kim Jong Sam smijenio dvojicu ključnih generala lojalnih prethodnim vojnim režimima, nastojeći da učvrsti civilnu kontrolu nad armijom.

1994. - Kod Darbana u Južnoj Africi poginula 64 putnika prigradskog voza koji je iskočio iz šina.

1996. - Okončan neuspješni mirovni mandat UN u Ruandi.

1997. - Albanski predsjednik Sali Beriša doživio ponižavajući poraz kad su pobunjenici zauzeli grad Đirokastru, poljednje uporište vladinih snaga na jugu Albanije.

2000. - Zvanično proglašen Brčko distrikt, čime je i formalno okončan četvorogodišnji arbitražni spor između Republike Srpske i Federacije BiH.

2001. - NATO postigao dogovor da se dozvoli kontrolisani povratak jugoslovenskih snaga u kopnenu zonu bezbjednosti na jugu Srbije, u uski dio duž granice sa Makedonijom.

2001. - Vrhovni savjet odbrane Republike Srpske u proširenom sastavu u osnovi prihvatio usaglašen tekst dokumenta o odbrambenoj politici BiH.

2004. - Haški tribunal objavio izmijenjenu optužnicu protiv hrvatskog generala Ante Gotovine, koja ga tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu radi prisilnog i trajnog uklanjanje srpskog stanovništva iz regije Krajina u periodu od 4. avgusta do 15. novembra 1995. godine.

2014. - Avion kompanije "Malezija erlajnz", koji je bio na liniji Kuala Lumpur-Peking, nestao sa radara iznad Južnog kineskog mora. U avionu je bilo 12 članova posade i 227 putnika, od kojih su dvije trećine kineskih državljana.