Momo Kapor je za života tragao za grobom svoje majke Bojane, koja je život izgubila štiteći njega kao četvorogodišnjaka tokom bombardovanja 1941. godine o čemu je kasnije pisao u romanima o Sarajevu i njegova biografska priča slična je stradanju tog grada i svih koji su u njemu živjeli, istakao je dekan Filozofskog fakulteta Pale Vladan Bartula.

- Kapor je jedan od znamenitih Sarajlija, zaslužio je da pričamo o njemu. A, majka mu je darovala život i red je da se i nje sjetimo - izjavio je Bartula novinarima.

Bartula je rekao da je važno da je danas, na 14. godišnjicu Kaporovog upokojenja, osveštan i grob njegove majke na Koševu i prvi put posjećen zajedno sa Kaporovom suprugom i značajnim ljudima koji su mu bili prijatelji.

On je napomenuo da je Bojana sahranjena 1941. godine, grobnica trenutno nije u najboljem stanju - malo je urušena i oštećena, te izrazio nadu da će to dogodine biti sanirano.

Bartula je otkrio da su on i njegove kolege sa Kaporovom suprugom Ljiljanom godinama tragali za ovom grobnicom, gdje je danas prvi put služen parastos, te naveo da su tragajući po knjigama i zahvaljujući savremenoj tehnologiji, ali i uz pomoć sveštenika, došli do Bojaninog groba.

Foto: srna.rs

- Bojana je stradala 1941. godine u bombardovanju Sarajeva na početku Drugog svjetskog rata. Ona je praktično ubjena od jedne granate koja je pala na kuću gdje su se oni krili, komšije cijele porodce iz užeg dijela Sarajeva. Ona je tada Momu, koji je imao nepune četiri godine, prekrila dodatno svojim tijelom da bi ga zaštitila od gelera i udara granata. Štiteći svog sina je i poginula - podsjetio je Bartula.

On je napomenuo da je Momo ostao živ ispod svoje majke, o čemu je kasnije pisao u svojim romanima o Sarajevu.

- To je jedna tužna priča i znao je da kaže - `Kako bi volio da se majka samo jedan dan vrati među žive pa da vidi da nije uzalud svoj život dala za mene i da je od mene nešto bilo`. To je zaista jedna potresna, biografska Kaporova priča koja je slična stradanju Sarajeva i svih ljudi ovdje koji su ovdje živjeli - rekao je Bartula.

Bartula je istakao da im je želja bila da grob nađu, obilježe i osveštaju da bi mogli da ga pokažu svim ljudima zanteresovanim za Kapora i njegovo dijelo, budući da je on bio izuzetno važan za Sarajevo, za srpsku i jugoslovensku kulturu u drugoj polovini 20. i početkom 21. vijeka.

Kaporova supruga Ljiljana napomenula je da je Momo umro ne znajući gdje je majčin grob i mislio je da je grob prekopan, da je ona sahranjena u zajedničkoj grobnici.

- O tome je pisao u `Hronici izgubljenog grada` u `Sarajevskoj trilogiji`. Umro je sa mišlju i neznanjem da postoji majčin grob, gde bi sigurno došao - istakla je Kaporova supruga Ljiljana.

Ona smatra da bi Momo sigurno došao u Sarajevo iako u ovaj grad nije dolazio više od 40 godina - da se pomoli majci koja je spasila njega za vrijeme bombardovanja.

- Majka ga je sačekala gore i verovatno odozgo gledaju sve ovo što se danas dešava u Sarajevu - rekla je Kaporova.

Foto: srna.rs

Osveštanje groba Bojane Kapor bila je prilika za posjetu i spomen-kapela Svetih Arhangela i mučenika Gavrila Principa i ostalih pripadnika "Mlade Bosne".

Budući da je u blizini, okupljeni su posjetili i grob majke Ive Andrića Katarine, na kojem je, između ostalog, i natpis "Svojoj dobroj majci njezin Ivan".

U večernjem dijelu programa u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo planirano je za izvođenje predstave "Vodič kroz srpski mentalitet", nastale prema istoimenoj knjizi Mome Kapora, a prema dramskom tekstu koji je priredila Vjera Mujović.

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu sutra će biti održan okrugli sto posvećen značaju i ulozi Mome Kapora.