Ministar informisanja u prvoj postdejtonskoj Vladi Republike Srpske Dragan Božanić izjavio je Srni da su 27 godina od uspostavljanja mira i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Republika Srpska i FBiH dijelovi protektorata kome se ne nazire kraj.

Božanić je istakao da su u normalnom svijetu 27 godina od potpisivanja nekog mirovnog dokumenta davno već mogle biti hladne glave, sabrane njegove dobre i loše strane, a sporazum pohranjen u istorijske arhive.

- Zašto je Sporazum prepreka normalnom životu kada je vaspostavio mir u BiH? Odgovor je jednostavan - i tada kao i danas presudni učesnici i rata i mira ne sjede u BiH. To se sada modernije zove `proksi rat` - napomenuo je Božanić.

On je naveo da se kao član prve postdejtonske Vlade Republike Srpske i sam mogao uvjeriti u vještine međunarodnih "pomagača".

Televizija kao fatamorgana

- Bombarderi NATO-a pred kraj rata gotovo su stopostotno uništili relejne - televizijske i druge komunikacione objekte BiH. Nedugo pošto se razišao dim od eksplozija zatražili su, onako kako to rade svjetski moćnici, da im se dozvoli pristup ostacima ostataka tih releja na vrhovima planina i da im se da struja koje, uzgred rečeno, maltene više nije ni bilo. Kad im je rečeno da mogu dobiti ono što obnove, `uljudno` su rekli da će to obezbijediti tenkovima - naveo je Božanić.

On je istakao da dogovor 1996. godine nije postignut, a da su tenkovima planinski visovi, ipak, bili previsoki, barem te godine.

- Drugi put su pokazali svoju arogantnost kada je Republika Srpska donijela odluku da u skladu sa svjetskim trendom u radio-difuziji širom otvori vrata svim zainteresovanim za privatne radio i TV stanice. Krenulo se u pisanje novog zakona o informisanju. Prijedlog nastao kao kompilacija srpsko-crnogorskog i hrvatskog zakona nije im se dopao, a na naš prijedlog da se, nakon njihovog pretencioznog uplitanja, `na neviđeno` usvoji švedski, a ako ne taj, onda njemački zakon o informisanju, odgovor je bio `e, to ne može`, da bi potom nastao prekid pritisaka - rekao je Božanić.

Božanić je konstatovao da je to bilo, istovremeno, privremeno odustajanje od, u Dejtonu nespomenute jedinstvene "državne" radio-televizije.

- U međuvremenu, došli su sateliti, mobilna telefonija, a žitelji podijeljene BiH okrenuli su antene, upalili svoje kompjutere i gledali i čitali ono što žele. U inat /bivšem visokom predstavniku Karlu/ Biltu i /njegovom zamjeniku Majklu/ Štajneru - naveo je Božanić.

On je napomenuo da je Regulatorna agencija za komunikacije "tek surogat radio-difuznog jedinstva, a jedinstvena RTV BiH, kako su je drugi planirali, fatamorgana".

Holbruk - buldožer američke spoljne politike

- Primjer drugi: Stvaranje prvih zajedničkih institucija BiH počelo je tek godinu dana poslije Dejtona, u januaru 1997. godine. Ričard Holbruk, buldožer američke spoljne politike, kumovao je na neki način uspostavljanju tada jednog od tri Dejtonom dogovorenih ministarstava – inostranih poslova. I nagovijestio šta se očekuje od dejtonski dogovorenih `kontrolora` tj. visokih predstavnika - naveo je Božanić, koji je tada u tim dogovorima bio prvi zamjenik ministra inostranih poslova, prvog objedinjenog Ministarstva spoljnih poslova.

Njihov zadatak je, kaže, "formalno bio kontrola sprovođenja Sporazuma, a neformalno da sa manje ili više autoriteta rade ono što im se kaže", naravno, ne ono što konsenzusom dogovore predstavnici trodjelne vlasti u BiH.

- Prvi je to osjetio španski diplomata Karlos Vestendorp: njega je tokom tih prvih dogovora iz sobe srpskih predstavnika brutalno, kao nepotrebnog, istjerao /izmrškao!/ Ričard Holbruk - otkriva Božanić.

On kaže da je prošao nezapaženo Holbrukov pristanak da u ime "obnove srpsko-američkog povjerenja" u Vašington, uprkos protivljenja Alije Izetbegovića, ipak ode prvi srpski ambasador.

- Manje bitno, važnije je da su nakon `neobaviještenog` Vestendorpa za sprovođenje civilnog dijela mirovnog ugovora imenovani čvršći poslušnici i međunarodne diplomate-birokrate poput /Pedija/ Ešdauna, /Volfganga/ Petriča, /Valentina/ Incka. Da spomenemo samo ove najdisciplinovanije predstavnike onih koji određuju kojim će putem ići BiH - naveo je Božanić.

On je naveo da je na taj način, mimo i protiv slova Sporazuma, povećavan mandat međunarodne zajednice, "nezakonito" donošeni zakoni i ovlaštenja, te smjenjivani legitimno izabrani predstavnici vlasti.

- Finale takvog djelovanja znamo jer trenutno u Sarajevu sjedi od srpske strane nepriznat prvi čovjek OHR-a jer je došao bez odluke u Savjeta bezbjednosti UN. Dvadeset sedam godina od uspostavljanja mira i potpisivanja važećeg međunarodnog sporazuma FBiH i Republika Srpska su dijelovi protektorata kome se ne nazire kraj - ocijenio je Božanić za Srnu, analizirajući 27 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma.

U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu 21. novembra 1995. godine parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i FBiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Piše: Željka Domazet