Kamerni hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu održao je cjelovečernji koncert u Sabornoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu, koja ove godine proslavlja 150 godina od osveštanja.

Blagosiljajući večerašnji događaj, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom rekao je da je izgradnja ovog hrama trajala 10 godina, da je osvještan 1872. godine, a da je taj čin obavio mitropolit dabrobosanski Pajsije.

Mitropolit Hrizostom je napomeno da je Saborna crkva građena od dobrovoljnih priloga koji su sakupljani od 1863. godine do završetka gradnje, a davali su ih Srbi iz Sarajeva, okolnih sela, trgovci iz Beograda, Dubrovnika, Beča i Trsta. Crkva je po projektu Andreja Damjanova.

- O daljoj istoriji ovoga hrama biće govora nekom drugom prilikom, ali moramo reći da je ona stradalna, kao i srpski narod, ali postojana, nepokolebljiva i svjedok svijetu ovog vremena - naglasio je mitropolit.

Prema njegovim riječima, Saborna crkva obilježila je Sarajevo za sva vremena, kao grad multikulturalnosti, multireligioznosti.

- Ako Sarajevo upoređujemo sa Jerusalimom, po Avramovskim vjerskim zajednicama, onda naš Saborni hram moramo uporediti sa Hramom Hristovog Vaskrsenja u Jerusalimu - rekao je mitropolit Hrizostom.

Mitropolit dabrobosanski je ukazao da se kroz gradnju i osveštanje ovoga hrama porobljeni srpski narod Sarajeva vaskrsnuo iz groba ropstva i turske tiranije.

- Zato, radujmo se i veselimo se u ovom 150-ogodišnjem jubileju", istakao je mitropolit, te zahvalio Kamernom horu i čestitao je krsnu slavu Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu - Svetu mučenicu Teodosiju Tirsku.

Prisutni u Sabornoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu večeras su imali priliku da čuju "Ženi mironosici", hilandarski napjev, "Tebe pojem" od Vlade Miloševića, "Slava i ninje, jednorodni sine" i "Vjeruj" od Viktora Kalinjikova.

Kamerni hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu izveo je i kompozicije Ivana Markovića "Fatiše kolo", Džejka Runsteda "Aleluja", te "Tri madrigala" Marka Tajčevića.