Postoje neke bestjelesne moći koje se ne daju izvagati, a ipak na kraju pretegnu, napisao je davno Umberto Eko, a sinoć je na otvaranju izložbe „Knjiga žalbi“ ponovio paroh trebinjski Dražen Tupanjanin.

Tupanjanin je otvarajući spomenutu izložbu autora Tamare Sarajlić Slavnić u Muzeju Žitomislić napomenuo da je rad potaknut nadahnućem tajanstvena iskra koja se ne gasi ni u trenucima obespravljenosti, o čemu izložba koja je postavljena u Muzeju Žitomislić govori jače od bilo čega, te da je naručito važno da to ne izgube iz vida oni koji su na početku svoga stvaralačkog puta.

Izložba dokumentuje egzistencijalne izazove sa kojima se kulturne institucije i pojedinci suočavali tokom 20. vijeka u bivšoj Jugoslaviji i na najbolji način govori o životu pisaca i radnika u kulturi koji su se oduvijek, a ponajviše sada, borili sa ne shvaćanjem i nevrednovanjem njihovoga rada.

Tupanjanin je izrazio zadovoljstvo što se izložba koja u središte pažnje stavlja nezavidno stanje zaposlenika na polju kulture i umjetnosti „ugnijezdila u muzeju Manastira Žitomslić“, u monaškoj naseobini koja kao takva svjedoči i nagovještava stvarnost Carstva Božijeg.

- Na jednom od eksponata postavke vidimo da pjesnik Gustav Krklec pišući Izetu Sarajliću navodi riječi iz basne Karela Čepeka, „znate li da je potrebno dugo cvrkutati da bi sinulo proljeće“, te dodaje „ali –ono će sinuti“. Kada sam pročitao ovu rečenicu neodoljivo me podsjetila na riješi našeg Spasitelja iz njegove čuvene „Besjede na gori“ iz Evanđelja po Mateju „Blaženi gladni i žedni pravde, jer će se nasititi“ i „blaženi prognani pravde radi jer je njihovo carstvo nebesko“, rekao je Tupanjanin.

Na kraju je izrazio nadu da će do ušiju političkih elita koje su, kako kaže, u dobroj mjeri kontaminirale i obezvrijedile rad kulturnih radnika doprijeti glasovi „Knjige žalbi“.

Uz Fondaciju Muzeja Žitomislić organizator izložbe je i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH iz Sarajeva čija je zaposlenica Sarajlić Slavnić.

Sarajlić Slavinić naglašava da je ideju za izložbu dobila listajući razne spise i primijetivši da je u svakom vremenu bilo onih „kukajućih“ spisa. Naglašava da je izložba aktuelna u svakom vremenu jer stanje u kulturi umjesto da se popravlja dodatno se pogoršava.

- Uspjela sam da radim samo na nekim zbirkama jer sam imala malo vremena. Izložba se sastoji od tri dijela. U prvom su predstavljeni novinski članci koji govore o situaciji u bosanskohercegovačkoj kulturi kroz istoriju, prije svega u Narodnom pozorištu u Sarajevu od njegovog osnivanja do danas. Drugi dio izložbe predstavlja prepiska iz zbirki pojedinih pisaca u kojoj se oni žale na nedobijanje honorara za svoj rad, pišu žalbe komisijama i traže da im se dodijele stanovi…Treći segment izložbe su ugovori, molbe i žalbe - rekla je Sarajlić Slavnić.

Ona naglašava da je želja da se izložbom pokaže javnosti u kakvom stanju su kulturne institucije.

Podsjeća da su sedam kulturnih institucija u Sarajevu, kao i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH dovedene u situaciju da ne mogu aplicirati na projekte i da su ostali bez egzistencije.

- Ovo je još jedan vapaj upomoć, mada čisto sumnjam da će ljudi koji odlučuju o kulturi uraditi nešto po tome pitanju i izdvojiti više sredstava za kulturu - kaže Sarajlić-Slavnić.

Dejan Dilberović iz Muzeja Žitomislić naglašava da je ideja o ovoj izložbi izrodila iz saradnje sa muzejima širom BiH, među kojima je i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Smatra da je pravi trenutak za ovu izložbu kako bi se podigla svijest o problemu u oblasti kulture i nedostatku finansija.

Dilberović napominje da je pred Muzejom Žitomislić još mnogo projekata od kojih će prvi biti u sklopu Šantićevih večeri poezije i biće realizovan u saradnji sa SPKD "Prosvjeta" Gradski odbor Mostar.

Takođe nakon toga slijedi i predstavljanje knjige „Mostarska groblja“ i radionica sa djecom iz domova i djecom sa posebnim potrebama.