Svaka roba ima svoga kupca, ali pasulj kukuruzar teško pronalazi svoju mušteriju, jer cijena kilograma ide do vrtoglavih 30 maraka, što je dosta skuplje i od mesa, koje je mnogim građanima postalo luksuz.

Prodavci na pijacama kažu da kukuruzar spada među najkvalitetnije vrste pasulja, zbog čega se mnogi raspituju za njega, ali kad čuju koliko košta, bez razmišljanja odmahnu rukom, jer za jedan kilogram ovog povrća mogu kupiti čak dva kilograma junetine.

Visoku cijenu kukuruzara proizvođači pravdaju tankom ponudom u koju smo se uvjerili na banjalučkim pijacama. gdje se ovaj pasulj prodaje na svega nekoliko tezgi.

Prodavci kažu da su povrtari mahom odustali od ove proizvodnje, a tamo gdje su ga i posijali, suša je učinila svoje.

Trgovac na banjalučkoj stočnoj pijaci Velimir Vučković kaže za “Glas” da se cijene kukuruzara kreću od 15 do 30 maraka po kilogramu.

- Ja ga više ne držim, zato što ga nema dovoljno. Ali pojedini prodavci donesu po dva, tri kilograma i prodaju po 30 KM. Građani se raspituju, ali kada čuju cijenu, većinom odustanu - rekao je Vučković.

Ispričao je da je ova godina bila veoma loša zbog suše, zbog čega je rod slab.

- Kukuruzar je izgorio odozgo, džaba ga je bilo i zalijevati - kazao je Vučković.

Prodavačica na pijaci, koja nije željela da joj pominjemo ime, kaže da od proizvodnje kukuruzara ne odustaje, a ove godine cijena je veća nego lani.

- Slabija je potražnja, ali nadam se da ću ga prodati. Generalno me je sramota da stavim toliku cijenu, s obzirom na krizu, ali kad uzmem u obzir troškove proizvodnje, ne može biti jeftinije - ističe ona.

Predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske Branko Mastalo kaže za “Glas” da u Srpskoj ovu vrstu pasulja sije veoma mali broj proizvođača i to u malim količinama.

- Pasulj kukuruzar je po kvalitetu broj jedan, ali slobodno se može reći da je ta vrsta proizvodnje nažalost ugašena, zbog čega je rijetkost na tezgama - rekao je Mastalo.

Objasnio je da proizvođači bježe od uzgoja ove vrste pasulja, zato što se on ne može sijati na njivama uz kukuruz koji prskaju, a osim toga nema više ko da ga bere.

- Radnika nema ni za lakše stvari pa o tome ne treba ni da govorimo - kazao je Mastalo, dodajući da ga obično uzgajaju oni stariji, koji su navikli.

Ispričao je da se građani raspituju za kukuruzar, što pokazuje da i kod nas dolazi vrijeme kada se traži domaće i kvalitetno.

Poljoprivrednik iz sela Draksenić kod Kozarske Dubice Milan Lukač kaže da pasulja kukuruzara ove godine nema, zbog čega su mu tako i visoke cijene, a osim toga on ne dolaze iz uvoza.

- Kupio sam kombajn za pasulj te se odlučio ipak za proizvodnju šarenog pasulja u velikim količinama. Ali, nema ove godine ni šarenog pasulja pa mu je cijena u odnosu na prošlu godinu veća za nekih deset do 20 odsto - rekao je Lukač, dodajući da je sada za kilogram šarenog pasulja potrebno odvojiti do pet maraka po kilogramu.

Ispričao je da su ove godine, kao i lani, imali veoma mali prinos po dunumu.

- Uvijek sam imao od 250 kilograma do 500 kilograma po dunumu, a ove godine svega 150 kilograma. Nikada manji i lošiji rod - kazao je Lukač.

Podsticaji

Milan Lukač kaže da se za uzgoj pasulja odlučio prije šest godina te istakao da je veliki problem što za ovu vrstu proizvodnje nema podsticaja.

- Svaka čast i hvala resornom ministarstvu za podsticaje koje daju za pšenicu i druge kulture, ali bilo bi dobro da se podrži i ova kultura, jer bi joj se samim tim okrenulo više proizvođača - rekao je Lukač.

Piše: Jana Kezić