Ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović rekao je u intervjuu Srni da očekuje da će u narednih dvadesetak dana biti potpuno završena eksproprijacija zemljišta i stvoreni preduslovi za izgradnju auto-puta na dionici od Rače do Bijeljine.

Mitrović je istakao da je, zahvaljujući lokalnoj zajednici i angažmanu Vlade Republike Srpske, izvršena eksproprijacija 95 posto zemljišta i riješeni su imovinsko-pravni odnosi tako da na toj dionici od 17,1 kilometar nema problema.

- Granični prelaz riješen je sporazumom između BiH i Srbije i dogovoreno je da se on nalazi sa strane Srbije. To će biti zajednički prelaz, tako da i u tom dijelu nećemo imati problema - istakao je Mitrović.

On je zahvalio Srbiji i predsjedniku Aleksandru Vučiću jer je Srbija prihvatila izgradnju graničnog prelaza koji će biti zajednički, zatim mosta na Savi i učešće na izgradnji auto-puta od Rače do Bijeljine u iznosu od 100 miliona evra.

Mitrović je podsjetio da je izgradnja mosta na Rači i povezivanje Banjaluke sa Srbijom rezultat dogovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana o realizaciji projekta auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd.

Prema Mitrovićevim riječima, realizacija projekta auto-puta od Bijeljine prema Doboju ide svojim tempom - trasa je određena i eksproprijacija će krenuti za narednih mjesec-dva, tako da se ne kasni.

- Dio od Bijeljine do Brčkog, odnosno do entitetske granice mislim da će najprije biti završen. Postavlja se pitanje zaobilaznice oko Brčkog, što je ponovo predmet sporazuma između Brčko distrikta i Republike Srpske koja treba da definiše zaobilaznicu - rekao je Mitrović.

Mitrović je naveo da treba definisati i pitanje mosta na rijeci Savi kod Brčkog i da to treba usaglasiti sa Hrvatskom.

- Postoje sporna pitanja o tome da li će most između BiH i Hrvatske biti na potezu između Bijeljine i Brčkog ili će to biti sa druge strane Brčkog u FBiH prema Lončarima. Dakle, postoje dvije varijante mosta koje će definisati dalji tok izgradnje auto-puta. To je jedan od bitnih preduslova koje treba da definišu Federacija i Republika Srpska i da se usaglase - istakao je Mitrović.

Na pitanje da li postoje razmimoilaženja Republike Srpske i FBiH o tome, Mitrović je rekao da postoje različiti interese koje treba usaglasiti.

- Treba doći do kompromisa i definisati šta je najbolje i za Srpsku i za FBiH, pa i za BiH. Sa druge strane, treba se usaglasiti i sa Hrvatskom koja treba da prihvati takvo rješenje - precizirao je Mitrović.

Kada je riječ o drugom kraku auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd koji ide preko Sarajevsko-romanijske regije, Mitrović je rekao da se tu nije daleko odmaklo.

Govoreći o izgradnji graničnog prelaza na mostu "Bratoljub" u Bratuncu, Mitrović je rekao da radovi idu dobrim tempom i da očekuje početkom godine da će i taj granični prelaz biti izgrađen i pušten u funkciju.

Mitrović je istakao da je most već nekoliko godina završen, stoji bez izgrađenog graničnog prelaza i nije u funkciji, a u interesu je i Srbije i Republike Srpske i BiH da taj granični prelaz zaživi.

- Ista stvar sa ovim mostom i graničnim prelazom desila se kao i sa graničnim prelazom u Svilaju. Nedostajala su sredstva tako da je novi saziv Savjeta ministara odobrio dodatna sredstva i odmah se krenulo u izgradnju graničnog prelaza. Već je bio izabran izvođač i tako da se nije kasnilo - istakao je Mitrović.

Mitrović smatra da bi most kod Svilaja, koji je završen, trebalo pustiti u promet kako bi se rasteretili drugi granični prelazi.

- Što se tiče privođenja namjeni mosta Svilaj na rijeci Savi, imamo zastoj u realizaciji izgradnje carinskog terminala koji je počeo da se gradi prije nekoliko mjeseci. U međuvremenu se ispostavilo da još nedostaje oko milion maraka da bi se most pustio u funkciju - rekao je Mitrović.

Sredstva koja su bila potrebna za granični prelaz, podsjetio je Mitrović, odobrena su na prvoj sjednici novog saziva Savjeta ministara.

- Most je završen, urađen je tehnički prijem, ali se kasni sa izgradnjom graničnog prelaza. Postoji ideja, i radio sam na tome, a koliko ću uspjeti ne znam jer ne zavisi samo od mene, nego i od drugih ministarstava i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), da u ovom trenutku taj most pustimo u funkciju prije svega za prolaz automobila i pješaka, jer bi se na taj način izbjegli dodatni troškovi za održavanje i čuvanje mosta - precizirao je Mitrović.

Novosagrađeni most u Svilaju, prema Mitrovićevim riječima, predstavlja novi objekat koji treba da zaštiti i od bespravnog prelaska migranata i svih drugih ljudi koji bi željeli preći na drugu stranu u Hrvatsku.

- Na ovaj način bi se riješio taj problem, a sa druge strane za uspostavljanje privremenog graničnog prelaza, prema najnovijim informacijama iz UIO i izvođača radova na graničnom prelazu, trebalo bi izdvojiti još milion maraka da bi se taj most pustio u funkciju. Postavlja se pitanje da li je opravdano u ovom trenutku uložiti milion maraka za ovih nekoliko mjeseci, s obzirom da očekujemo otvaranje samog graničnog prelaza i njegovo puštanje u punu funkciju 1. marta naredne godine - rekao je Mitrović.

On je najavio da će tu informaciju dostaviti Savjetu ministara i da očekuje da će Savjet ministara zauzeti stav o njoj.

- Puštanjem u funkciju mosta u Svilaju rasteretili bismo druga tri granična prelaza koji se nalaze u blizini - Orašje, Šamac i Gradiška - precizirao je Mitrović.

Mitrović je rekao da je jedan od velikih projekata i izgradnja Jadransko-jonske magistrale koji je u fazi definisanja trase i analize mogućih rješenja.

- Mislim da je IPSA bila zadužena za izradu multikriterijumske analize različitih trasa koje prolaze kroz Republiku Srpsku. U tom dijelu nemamo problem sa definisanjem spoljnih tačaka koje se naslanjaju na koridor "Pet ce" kod Počitelja i spoljne tačke sa Crnom Gorom. Te spoljne tačke su definisane, ali imamo generalno u ovom trenutku problem trase koja prolazi kroz Srpsku - rekao je Mitrović.

On je dodao da su trenutno "definisane" četiri trase, ali da se opštine istočne Hercegovine protive takvom rješenju zbog toga što trase prolaze kroz Popovo polje koje je u tom dijelu jedino obradivo zemljište i, osim termoelektrana, jedini izvor života tog stanovništva.

- Razmatramo i petu varijantu trase Jadransko-jonske magistrale koja je izuzetno bitna i nalazi se na mreži transportne zajednice, tako da bi magistrala spajala Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku što predstavlja novi koridor u mreži koridora Evropske unije - istakao je Mitrović.

Jedan od značajnih koridora za BiH je i Koridor "Pet ce" čiji završetak bi u značajnoj mjeri obogatio putnu infrastrukturu ove zemlje.

- Prema podacima kojima raspolažem, za očekivati je u narednih četiri-pet godina da će taj projekat biti završen. Imamo velikih problema oko tunela kod Počitelja u dužini od desetak kilometara koji je izuzetno zahtjevan i treba da se izgrade dijelovi dionica od Zenice prema Žepču, Maglaju i Doboju, dok je dio tog koridora kroz Republiku Srpsku dosta mali i on je definisan. Počelo se na njemu raditi. Dio Koridora je urađen prema mostu na Svilaju u dužini od deset kilometara, ostao je dio od Odžaka do granice sa Federacijom, preko Vukosavlja i Doboja - rekao je Mitrović.