Novi dom i porodicu prošle godine dobilo je devet mališana iz Srpske, a zainteresovanih usvojilaca bilo je skoro duplo više nego godinu ranije, pokazuju podaci Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

U Ministarstvu su za "Glas Srpske" kazali da je lani 315 djece bilo bez roditeljskog staranja, naglašavajući da je od broja realizovanih usvajanja uvijek veći broj zahtjeva, kojih je lani bilo 34, za 16 više nego 2019. godine.

- Razlog je što većina djece bez roditeljskog staranja koja su u ustanovi za smještaj djece ili u hraniteljskim porodicama imaju biološke porodice, ali su iz različitih razloga trenutno izuzeta iz svojih porodica, često do osnaživanja same porodice i povratka njima - kazali su u ministarstvu.

Prema njihovim podacima, u posljednjih pet godina najmanji broj usvojene djece bio je pretprošle, a najveći 2016. godine.

- U 2019. godini zabilježena su dva potpuna usvojenja, a 2016. godine 16 usvojenja, od čega devet potpunih i sedam nepotpunih - kazali su u ministarstvu.

Pojasnili su da se potpuno može usvojiti dijete uzrasta do pet godina, koje nema žive roditelje, kome su roditelji nepoznati ili oni koji su dijete napustili, a više od godine im se ne zna mjesto boravka. Takođe, mogu se potpuno usvojiti i mališani čiji su roditelji pristali da njihovo dijete bude usvojeno.

U prijedorskom Centru za socijalni rad rekli su da je kod njih u toku postupak usvajanja jednog djeteta, ali da posljednje dvije godine nije bilo usvojenja.

- Prošle i pretprošle godine nije bilo usvajanja, jer nije bilo djece koja su ispunjavala pravne uslove, iako smo 2020. godine primili 16 zahtjeva za usvojenje, a godinu ranije 17 - pojasnili su Centru za socijalni rad Prijedor.

U ovoj ustanovi su istakli da je postupak usvajanja kompleksan i da se prolazi kroz veliki broj procedura da bi dijete raslo srećno i bezbrižno.

- Kada je riječ o ovome, posebnu pažnju i težinu ima saglasnost bioloških roditelja čije se dijete daje na usvajanje, što često zna biti prepreka za sprovođenje postupka usvojenja maloljetne djece. Stručni tim dužan je utvrditi opšte sposobnosti usvojilaca, kao što su starost, fizičko i psihičko zdravlje, stabilnost bračne zajednice, motive za usvojenje, sposobnost za roditeljstvo, emocionalnu stabilnost i zrelost usvojilaca - pojasnili su iz prijedorskog Centra za socijalni rad.

Za razliku od Prijedora, u centrima za socijalni rad u Bijeljini i Istočnom Sarajevu nema djece koje čekaju novu porodicu, ali je prethodnih godina bilo zainteresovanih usvojilaca.

- Zainteresovanih je prošle godine bilo 16, a godinu ranije 18. Unazad pet godina jedino je 2018. usvojeno dvoje djece - kazala je Dragana Jovanović iz bijeljinskog Centra za socijalni rad.

Zbrinjavanje

Kako su kazali u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, djeca bez roditeljskog staranja su djeca koja su zbrinuta u Domu "Rada Vranješević", hraniteljskim porodicama, kao i u srodničkim hraniteljskim porodicama.

- U 2020. godini u Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja "Rada Vranješević" Banjaluka bilo je oko 75 korisnika, u hraniteljskim porodicama bilo je 196 djece, dok je u srodničkim hraniteljskim porodicama bilo 98 djece - kazali su u ministarstvu.