I danas nas ucjenjuju da im prodamo svoje kuće, one u kojima smo rođeni i gdje smo pravili prve korake.
Pojedini su odavno poklekli, dok se ovi malobrojni još ne predaju. I neće, poručuju srpski povratnici iz Kalesije koji i danas žive u strahu za svoju imovinu.
Prema podacima Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH na teritoriji današnje federalne opštine Kalesija, prema popisu iz 1991. godine, živio je 4.181 Srbin.
- Prijeratna opština Kalesija je Dejtonskim sporazumom podijeljena na opštinu Kalesija koja je u FBiH i opštinu Osmaci koja je u Republici Srpskoj. Naselja većinski srpska u opštini Kalesija kao što su Dubnica, Zolje, Brezik, Gojčin, Jeginov Lug su u ratu spaljena i minirana. Treba napomenuti i da je pravoslavna crkva u selu Dubnica zapaljena. Nakon rata Srbi u Kalesiji su morali prodati imovinu u najkraću ruku, u bescjenje - podaci su Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH.
Jedan od povratnika M.L, navodi da se nakon rata vratio u Kalesiju, koju je zatim ponovo napustio i otišao u Loznicu zbog stalnih napada na njegovu imovinu.
- Dolazili su i čak i pucali iznad kuće. Prijetili su non-stop. Kada sam otišao za Srbiju, obili su kuću, stavljali bombu na stepenice. Bezbroj puta sam stavljao limove, mijenjao vrata na kući koja bi, kad god bismo došli u Kalesiju, bila obijena. Isključili su nam vodu, ma nema šta nisu radili. Napadali su mi i djecu - rekao je „Glasu“ M.L.
Nema smisla da se, navodi on, više vraća i živi tamo gdje je rođen.
- Prijete i dalje. I to javno. Nema nade da će biti bolje ikada u Kalesiji. Tamo i danas Srbe gledaju poprijeko. Kuću ne prodajem i neću uprkos silnim ucjenama. Odem svaki put samo da zamijenim vrata i obiđem kuću, koju nikada neću prodati - ispričao je M. L.
Potpredsjednik Regionalne organizacije Srba iz Tuzle Željko Pantić navodi da je situacija u Kalesiji ista kao i u drugim povratničkim opštinama i gradovima FBiH.
- Prema našim saznanjima, trenutno živi oko 300 povratnika na teritoriji opštine Kalesija, što je duplo manje u odnosu na period od prije par godina. Stanovništvo je prepušteno samo sebi, pomoć nadležnih organa je svedena na minimum i jako teško žive - rekao je „Glasu“ Pantić.
Naveo je i da je u Kalesiji aktivno i Udruženje poljoprivrednika „Agrorazvoj“ koje se jednim dijelom bavi i problemima sa kojima se povratnici suočavaju.
- Međutim, jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik udruženja je teško bolestan, i ovim putem molimo sve ljude dobre volje i velikog srca da pomognu Milisavu Gariću iz Gojčina, ocu petoro maloljetne djece koji nema nikakvih novčanih primanja - poručio je Pantić.
Naveo je da je u Tuzli, odnosno u naselju Požarnica, povratak stao prije desetak godina.
- Prije dvadesetak godina bilo je više od 500 povratnika, a sad ih je ispod 100. Uglavnom su to stariji ljudi, sa jako malim novčanim primanjima, nesposobni za neki dodatni rad i većina ih je na rubu egzistencije. Glavni problemi sa kojima se susreću su uglavnom infrastruktura/putevi, kao i zapošljavanje manjeg broja mladih ljudi - poručio je Pantić, koji je u ime Regionalne organizacije Srba zamolio sve nadležne organe iz oba entiteta da malo više obrate pažnju na povratnike u Tuzlanski kanton koji su od svih zaboravljeni.
Iz Udruženja „Agrorazvoj“ do sada su u više navrata naveli i da je teško pobrojati sva krivična djela nad povratnicima u Kalesiji, ali i da policija, s druge strane, ništa ne radi da bi otkrila počinioce.
- Nezadovoljni smo i zabrinuti za svoju bezbjednost, ali smo razočarani i u druge institucije jer niko neće da nam pomogne. Pored problema bezbjednosti, srpski povratnici nailaze na brojne opstrukcije o pitanju obnavljanja infrastrukture. Imali smo brojna obećanja da će svi ti putevi biti asfaltirani, ali, evo, ništa nije urađeno. S druge strane, prema svim bošnjačkim selima putevi su odavno asfaltirani - poručili su nedavno srpski povratnici.
Takođe navode da su, pored problema sa putnom infrastrukturom, ljeti česte restrikcije vode, zbog čega je gotovo nemoguće bavljenje poljoprivredom.
Poručuju i da Srbi iz Kalesije ne mogu sami da riješe svoje probleme, bez pomoći lokalnih vlasti, nadležnih u Tuzlanskom kantonu ili Vlade Republike Srpske.
Apel
Oni koji mogu da pomognu povratniku Milisavu Gariću, koji je teško bolestan, novac mogu da uplate na račun 3386502501686977 koji je otvoren u Unikredit banci.
Garić je do sada u više navrata ukazivao na težak položaj srpskih povratnika, a koji danas udruženim snagama skupljaju pomoć za njegovo liječenje.
Piše: Marijana Miljić Bjelovuk
