Ekstremno dug toplotni talas koji je, između ostalih, zahvatio Republiku Srpsku i BiH, posljedica je globalnog zagrijavanja, koje donosi povećanje temperature i klimatske ekstreme, izjavio je za Srnu klimatolog Goran Trbić.

Ovaj profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci ukazao je da je područje Republike Srpske i BiH zbog geografskog položaja među najugroženijim u Evropi, gdje se i očekivalo da će doći do povećanja toplotnih talasa, do porasta temperature, ali i ekstremnih suša, poplava, olujnih vjetrova.

- Da smo najugroženiji u Evropi pokazali su svi najznačajniji svjetski radovi u oblasti klimatskih promjena i u tom kontekstu ovo što se danas dešava su očekivani ciklusi povećanja vremenskih ekstrema, na šta je ukazivano još prije desetak godina - rekao je Trbić.

On je istakao da je trenutno veoma izražen toplotni talas, gdje je akumulirana ogromna energija u atmosferi i da se očekuje da će poslije ovog talasa doći hladni talas.

- Tad se po pravilu formiraju veliki kumulusi i kumulonimbusi i superćelijske oluje, kada dolazi sigurno do pojave grada i pljuskovitih kiša, koje su uvijek praćene olujnim vjetrovima -  naveo je Trbić.

Trbić je pojasnio da je povećanje koncentracije gasova sa efektima staklene bašte uslovilo globalno povećanje temperature, što za posljedicu ima promjene ostalih klimatskih elemenata i labilnosti u atmosferi.

Trpimo posljedice zbog geografskog položaja

- Emisije gasova Republike Srpske i BiH su jako male, svega 0,01 odsto globalne emisije, ali ovaj dio je najviše ugrožen u pogledu porasta temperature i toplotnih talasa. Iako kao zemlja u razvoju nismo ključni krivac za globalne klimatske promjene, trpimo posljedice zbog svog geografskog položaja -  rekao je Trbić.

Posljedica svega navedenog, istakao je Trbić, jeste i to da su minimalne temperature u porastu. Tako smo prije 40-50 godina u Banjaluci zimi imali temperature do minus 25 stepeni, što danas nemamo. Danas imamo sve toplije zime sa sve manje snijega.

- Ključni krivac je čovjek, jer sagorijevanje fosilnih goriva i koncentracija gasova sa efektom staklene bašte i dalje raste. Pariski klimatski sporazum iz 2015. godine je pokušao da zaustavi taj porast emisije ugljen-dioksida, nažalost to još nije uspjelo. Tek kada krene pad ugljen-dioksida, možemo kroz deceniju ili dvije očekivati stabilizaciju klimatskog sistema -  dodao je Trbić.

Neophodno je, smatra on, djelovati u dva pravca, s jedne strane smanjiti emisije ugljen-dioksida, odnosno sagorijevanje fosilnih goriva, dominantno uglja i nafte, a s druge strane naći način prilagođavanja na nastale klimatske uslove.

- Evidentno je da se klima promijenila. Ova godina je ekstremna, sa jako toplom zimom, sa najtoplijim januarom, februarom, martom... Prošle godine smo imali pet ili šest najtoplijih mjeseci od kad postoje mjerenja - rekao je Trbić.

Prilagođavanje je, naglasio je on, prvenstveno potrebno sektorima poljoprivrede i vodoprivrede, odnosno vodosnabdijevanja.

Prilagoditi se - čuvati vodu za sušne periode

- Moramo naći načina da sačuvamo vodu kad je ima, odnosno da padavine kojih je u maju i junu najviše u sjevernom dijelu Republike Srpske i BiH, sačuvamo da bi tu vodu koristili tokom ljeta -  rekao je Trbić.

Dva pomenuta sektora, istakao je Trbić, najviše su ugroženi, ali naravno i ljudsko zdravlje, kao i šumski ekosistemi i turizam.

- Prvenstveno mislim na sušenje šuma i češću pojavu šumskih požara. To je kompleksno pitanje koje zadire u više struka i odgovor nije jednostavan, ali svima mora biti jasno da se klima u toj mjeri promijenila da se mora hitno djelovati -  upozorio je Trbić.

Primjer dobre prakse, dodao je Trbić, projekti su navodnjavanja na području Hercegovine, koje je realizovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, zatim uređivanje riječnih korita, gdje se rješavaju pitanja poplava.