Dok sa raznih strana stižu žalbe pčelara da su tokom zime zbog loše medonosne prošle godine stradala mnoga pčelinja društva, dotle rogatički pčelar Zdravko Kovačević (40) i njegova desna ruka otac Mirko (70) zadovoljno trljaju ruke i pričaju suprotno.

U zimu su ušli sa toliko društava da imaju pravo na podsticaje resornog ministarstva, a to znači više od 50 društava, jer tradicionalno “zbog uroka”, ne otkrivaju pravi broj. Kovačevići sa zadovoljstvom ističu da se u njihovom pčelinjaku u selu Guždelji samo jedno društvo nije javilo na proljećno buđenje iz zimskog sna do koga je došlo zbog lijepog vremena i sunčane druge polovine februara.

- Mi smo u zimu ušli sa jakim i zdravim društvima iako tokom prošlog ljeta od većine nismo uzeli ni kilogram meda a dali smo im, po društvu, 12 kilograma sirupa. Uz to, obavili smo i adekvatnu zaštitu od varoe i drugih bolesti i napasnika - priča Zdravko, a potvrđuje Mirko, koji je kao penzioner više boravi u pčelinjaku nego sin koji je zaposlen.

Jedno društvo koje su zimus izgubili, otišlo je, kako kažu, njihovom greškom.

- Pošto su kod nas uglavnom LR košnice, desilo se da nam je to društvo ostalo u donjem dijelu košnice, a većina hrane bila je u gornjem u koji se zimi pčele ne “penju” i tako je ova košnica stradala, a med ostao nepotrošen, a mi neslavno, na našu štetu, prošli još jedan “kurs” iz oblasti pčelarstva - kazuju u glas Kovačevići.

Pred novu sezonu još jednom su prihranili svoja društva sa po jednom “pogačom” koju su dobili kao podršku od opštine i načelnika Milorada Jagodića. Iako kalendarski zime još traje, sunce i lijepo vrijeme tokom većeg dijela dana izmamili su pčele i one već uveliko rade.

Zdravko kaže da se ove vrijedne životinje užurbano vraćaju u košnice noseći na nogama “bremena” polena lijeske od koga su prva tri-četiri rama već napunjena polenom kao neophodnim “repromaterijalom” za buduće legla mladih pčela.

- Milina je gledati kako one to marljivo i neumorno rade - dodaje Mirko, koji, ni on sam ne zna koliko puta na dan, sa šeširom, velom za zaštitu glave i dimilicom trkne da obiđe pčelinjak.

Ima za to i razloga. Treba, veli zaviriti u svako društvo i ako zatreba još mu pomoći kojom stimulativnom pogačom, dok ne procvjetaju prve medonosne biljke.

- Paralelno radimo i na obezbjeđenju opreme za doček novih društava. U tom cilju uz pomoć genter aparata vršimo i proizvodnju matica za vlastite potrebe. Čini nam se da je to sigurnije nego po njih ići u neki od reprodukcionih centara - rekoše Kovačevići, koji su se ovim hobijem, kako ga nazivaju, počeli baviti 2014. godine.

Za biznis im je još rano iako uz med sve više proizvode polen, propolis i vosak od čijih 30 kilograma su zimus napravili veći broj satnih osnova za stara i nova društva.

- U ovom dijelu gučevskog kraja nema veće upotrebe pesticida, herbicida i drugih hemikalija kod zaštite poljoprivrednih kultura. Ovdje, u našim Guždeljima, je i veća količina raznog voća, livade su pune svakojakih medonosnih biljaka cvjetača, a i Rakitnica je blizu pa pčele imaju i čistu vodu za piće - veli Zdravko.

Voćnjak

Kovačevići uz pčelinjak imaju veliki voćnjak u kojem dominiraju jabuke, posebno crveni delišes, ali i domaće, autohtone zelenika i kanada, koje na indirektan način utiču na medobranje pčela iz njihovog pčelinjaka.

Jesenas su uskladištili više od 300 gajbi jabuka za koje, nažalost, nemaju kupaca.

- Ode po neka gajba, ali to je sitnica, pa će najvjerovatnije na kraju veći dio otići u kace za rakiju - kazao je Zdravko.