Zamjenik ombudsmana za djecu Republike Srpske Jovanka Vuković rekla je da se u prošloj godini četvoro djece samostalno obratilo ovoj instituciji u Bijeljini radi zaštite njihovih prava i najavila da će ombudsman u ovoj godini insistirati na dugoročnom strateškom dokumentu za unapređenje društvene brige o djeci.

Vukovićeva je istakla da je planirana preporuka da nadležne institucije izrade udžbenike za posebne programe za učenike određene vrste ometenosti, te proširivanje kruga zanimanja koja mogu da pohađaju djeca sa posebnim obrazovnim potrebama.

Ona je naglasila da je pripremljena preporuka Ministarstvu prosvjete i kulture za otklanjanje arhitektonskih barijera u objektima vaspitno-obrazovnih ustanova i ustanova kulture na području grada i regije Bijeljina.

Istitucija Ombudsmana za djecu u 2020. godini inicirala je izmjene i dopune Zakona o dječijoj zaštiti Srpske, kojom se Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite predlaže da se i samohranim zaposlenim roditeljima djece sa smetnjama u razvoju koja zahtijevaju dvadesetčetvoročasovnu brigu i njegu omogući ostvarivanje prava na naknadu roditelju njegovatelju, kao što je to sadašnjim zakonskim rješenjem predviđeno samo za nezaposlene roditelje, navela je Vukovićeva.

Za 18 odsto više žalbi-prijava

Vukovićeva je istakla da je do sredine decembra Kancelariji u Bijeljini podneseno 98 žalbi-prijava na povredu prava kod 114 djece, što je za 18 odsto više nego godinu prije.

- To ukazuje na urušavanje dječijih prava u 2020. godini u odnosu na godinu prije - rekla je Vukovićeva.

Prema njenim riječima, najčešći podnosioci prijava su roditelji, zatim ustanove i udruženja građana, institucija Ombudsmana djeluje po službenoj dužnosti, a četvoro djece je samostalno došlo u Kancelariju u Bijeljini i obratili se za zaštitu njihovih prava jer su smatrala da je Ombudsman prava adresa za rješavanje njihovog problema.

- Na nivou Republike Srpske, a i u regiji Bijeljina, prijavama se ukazuje da je najčešća povreda upravo ličnih prava djece, i to ugroženost prava djece u postupcima visokokonfliktnih razvoda brakova ili prekida vanbračne zajednice - rekla je Vukovićeva.

U tom kontekstu, dodala je ona, najzastupljenije je pitanje ostvarivanje prava djeteta na lični kontakt sa roditeljem sa kojim ne živi, potom povjeravanja maloljetne djece na dalju brigu, čuvanje i staranje jednom od roditelja i pravo na izdržavanje, odnosno izostanak plaćanja alimentacije.

Od ukupnog broja prijava-žalbi podnesenih Kancelariji u Bijeljini, čak 66 odsto se odnosi na lična prava djeteta, odnosno na ugroženost prava djece zbog navedenih razloga.

Rast broja djece koja trpe zbog nerazriješenih partnerskih odnosa roditelja

- Broj ovih žalbi ukazuje na kontinuirani trend rasta broja djece koja trpe najveću štetu visokokonfliktnih razvoda, nerazriješenih partnerskih odnosa njihovih roditelja, a nerijetko roditelji instrumentalizuju djecu i uvlače ih u svoje partnerske sukobe. Zbog nezadovoljstva odlukama organa starateljstva ili Suda, roditelji često idu u nove ili postupke po žalbama, što prolongira donošenje konačnih odluka - rekla je Vukovićeva.

Pravdajući se i uslovima i režimom rada zbog pandemije, pojedini postupci koji se vode kod centara za socijalni rad i u sudovima, a odnose se na prava djece /održavanje ličnog kontakta sa drugim roditeljem, povjeravanje, alimentacija/ dugo traju, čak po godinu i više, što, smatra Vukovićeva, nije u najboljem interesu djece.

- U pojedinim postupcima evidentira se i ugrožavanje prava djeteta na učešće u donošenju odluka koje se tiču njih, čime su ugroženi osnovni principi Konvencije UN - najbolji interes djeteta i pravo na participaciju djece u odlučivanju - rekla je zamjenik ombudsmana za djecu Srpske Jovanka Vuković.

S obzirom na veliki broj ovlaštenja, najčešće podnesene prijave-žalbe kojima se ukazuje na urušavanje prava djeteta su se, napomenula je ona, odnosile na organe starateljstva, odnosno centre za socijalni rad i službe socijalne i dječije zaštite.

- Osim centara za socijalni rad i pravosudnih organa /zbog dužine trajanja pojedinih postupaka/, prijave kojim se ukazuje na urušavanja dječijih prava su se odnosile na škole i predškolske ustanove, ministarstva, fondove, gradsku upravu, inspektorat... - navela je Vukovićeva.

Manje vršnjačkog nasilja zbog izostanka uobičajenog rada škole

Vukovićeva je istakla da se u prethodnoj godini značajan broj prijava-žalbi upućen Kancelariji odnosio i na pitanje nasilja nad djecom i među djecom.

- U godini korone manji je broj prijava koje se tiču urušavanja prava djeteta na zaštitu od nasilja. U tom kontekstu, smanjen je broj prijava vršnjačkog nasilja, što dovodimo u vezu sa izostankom rada škole na uobičajen način i u kraćem trajanju nastave, kao i u činjenici izostanka grupnog okupljanja djece - navela je Vukovićeva.

Ona je istakla da je prijava nasilja u porodici sa djecom, takođe, bilo u manjem obimu, što ne znači da ga nije bilo, naročito imajući u vidu činjenicu da su, zbog epidemioloških mjera, porodice u značajnijoj mjeri "zatvorene" i eventualne probleme nasilja žrtve ne prijavljuju niti traže sistemsku podršku.

Prijave i zbog proglašenja učenika generacije

Ona je istakla da su se neke od prijava odnosile i na neregularnosti u proglašenju učenika generacije, ali i na probleme u uslovima prelaska djece-sportista iz kluba u klub.

Prijave su se odnosile, napomenula je Vukovićeva, i na nepovoljan materijalni položaj porodica sa djecom, kao i na prava djece sa smetnjama u razvoju i zbog pitanja angažovanja personalnih, pedagoških i asistenata u predškolskim ustanovama, neriješene arhitektonske barijere i dodjele stipendija.

Kancelarija u Bijeljini postoji treću godinu

Osim kancelarija u Banjaluci, Doboju i Foči, već treću godinu djeluje i Kancelarija Ombudsmana za djecu u Bijeljini.

Prema njenim riječima, Kancelarija Ombudsmana za djecu u Bijeljini je u 2020, "godini korone", nastojala da realizuje planirane aktivnosti u skladu sa epidemiološkim mjerama, a i u 2021. će nastaviti aktivnosti, vjerujući da će društvo dobiti bitku sa pandemijom i vratiti se normalnom životu.