Konačno je počeo izvoz goveđeg mesa i tovne junadi u Tursku i to je nakon velike neizvesnosti dobra vijest, kaže za „Srpskainfo“ ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Prema njegovim riječima, problema oko početka izvoza goveđeg mesa u Tursku bilo je proteklih nekoliko mjeseci mnogo, i prije svega su bili tehničke prirode, kao i zbog sporosti organizacije posla od strane turskog izvoznika.
Da li je moguće da BiH uvede zabranu uvoza junećeg mesa i žive stoke, kao vid zaštite domaće proizvodnje? Ko treba da povuče prvi potez?
Odluku o ograničenju uvoza nekog proizvoda iz EU u ovom slučaju junećeg mesa i žive stoke donosi Savet ministara BiH poštujući pravila i procedure utvrđene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, a podnosioci zahteva za uvođenje mera mogu biti samo farmeri proizvođači i to oni proizvođači koji proizvode i uzgajaju više od 50 odsto ukupne bosanskohercegovačke proizvodnje. Ove mjere mogu biti samo privremene jer je SSP-om tako dogovoreno, ali i iz razloga što BiH u ovom trenutku ne može sa svojom proizvodnjom podmiriti ukupne godišnje potrebe stanovništva.
Zabrana uvoza često se pominje kao efikasan način zaštite domaće proizvodnje uopšte. Da li smatrate da je to dobro rešenje, koliko BiH u okviru CEFTA ima mogućnost da povlači takve poteze?
Takvi potezi mogu se povlačiti i u okviru zone CEFTA pod sličnim uslovima prethodno opisanim za zemlje Evropske unije.
Koliku je štetu pretrpjela BiH do sada zbog uvođenja taksi od 100 odsto prilikom izvoza robe na Kosovo? Zbog čega nismo odgovorili na isti način i koliko bi to bilo pametno?
Te štete su kolike god bile indirektne, a ne direktne jer svi proizvodi koje smo izvozili na Kosovo, na godišnjem nivou nisu propali već su preusmjereni na druga tržišta ili obzirom na gubitak tržišta nisu ni proizvedeni. Na godišnjem nivou BiH je na Kosovo izvozila roba u vrijednosti od 150 miliona KM i u ovoj 2019. godini za približno toliko je umanjen izvoz.
Koliko diplomatsko – konzularna mreža BiH radi u interesu domaće privrede i ekonomije? Da li ste zadovoljni radom ekonomske diplomatije?
Bosna i Hercegovina nije uspostavila tzv. ekonomsku diplomatiju iako je bilo više različitih ali i neuspješnih ideja i pokušaja. Aktivnosti koje se u okviru Ministarstva spoljnih poslova i naše diplomatsko-konzularne mreže trenutno vode, a tiču se ekonomske bilateralne saradnje, su nedovoljne i ograničene pre svega zbog nedostatka adekvatnog i obučenog kadra. Ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Spoljnotrgovinska komora su ključne institucije koje bi po pitanju uspostavljanja ekonomske diplomatije dalje trebale definisati način funkcionisanja, obim i prioritete.
U Evropsku uniju izvozimo pileće meso, jaja, mlijeko… Da li ste radili presjek, koliko je to stvarno ojačalo domaću industriju?
Dalo je domaćoj ekonomiji prije svega međunarodni kredibilitet jer smo prepoznati kao zemlja koja ima kvalitetne i zdrave proizvode i proizvodi po najvećim evropskim standardima. Naravno, prisutni su i ekonomski pokazatelji jer su mnoge naše kompanije dobile nova slobodna tržišta kao što je mlijeko, mlečni proizvodi, voće, povrće, a u poslednje vreme i pileće meso, proizvode od pilećeg mesa i jaja. Sve one, dobile su veliku priliku za ekspanziju što je posebno važno ako se zna da samo peradarski sektor, na primer, za sebe veže oko 20.000 radnih mjesta.
Košarcu dati vremena
Kandidat za vašeg naslednika u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je Staša Košarac iz SNSD. Kako komentarišete Dodikov izbor?
To je izbor SNSD i njihovog predsjednika. Vodili su se svojim kriterijima i interesima i na to nemam komentar. Za mene će biti prije svega zanimljivo koju će politiku i viziju kada je u pitanju Ministarstvo zauzeti i stranka i budući ministar.
Na osnovu čega ćete vi lično ocjenjivati rad Staše Košarca?
Ne osvrćem se unazad i moje viđenje rada budućeg ministra neće ni na koji način biti opterećeno lošim nasleđem koje nosimo. Koliko god velike razlike u politikama bile među nama, fer je sačekati da prođe izvesno vrijeme i onda komentarisati nečiji rad prije svega sa aspekta postignutih rezultata.
