Migracije stanovnika iz BiH ne jenjavaju, a da je tako, pokazuju i zvanični podaci prema kojima je samo lani prebivalište u zemlji odjavilo čak 3.210 osoba, što je u prosjeku 267 mjesečno.

Ti podaci navedeni su u okvirnoj strategiji saradnje sa iseljeništvom za period od 2024. do 2028. godine, a koja je u fazi konsultacija. U tom dokumentu je naglašeno da su brojevi kada je riječ o odlasku stanovnika sigurno i veći, jer mnogi koji odlaze i ne odjavljuju prebivalište u BiH.

Prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko‐konzularnih predstavništava BiH, procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz BiH iznosi najmanje dva miliona, što čini 56,6 odsto u odnosu na ukupno 3.531.159 stanovnika u BiH, prema posljednjem popisu.

- Jedina institucija u BiH koja raspolaže agregatnim podacima o broju državljana koji su odjavili prebivalište ili boravište radi iseljenja u inostranstvo je Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Prema njihovim podacima, u 2022. godini 3.210 osoba je odjavilo prebivalište u BiH - navodi se u dokumentu.

Od tog broja najviše stanovnika nakon odjave prijavilo je svoju adresu u Njemačkoj i to njih 834, dok sa na drugom mjestu nalazi Austrija u kojoj se skrasilo 767 građana, a na trećem Hrvatska u kojoj je prebivalište prijavilo 627 ljudi. Zatim slijede Srbija i Slovenija u kojima je prebivalište prijavilo 389, odnosno 326 građana koji su imali adresu u BiH.

Nešto manje ljudi, tačnije njih 70, nakon odjave adrese u BiH skrasilo se u Cenoj Gori, a 30 u Holandiji. 

Preostalih 167 građana koji su lani odjavili svoje prebivalište u BiH skrasilo se u ostalim zemljama širom svijeta.

Demografi navode da je BiH kroz istoriju oduvijek bila emigraciona zemlja, odnosno uvijek je više stanovništva odlazilo nego što je dolazilo.

- Prije rata, odnosno do devedesetih godina u prosjeku je godišnje odlazilo od 15.000 do 17.000 građana. U posljednjem ratu zemlju je napustilo oko milion ljudi, od kojih se 527.000 nikada nije vratilo. Ostali su u inostranstvu. Prema daljim istraživanjima, nakon okončanja rata stanovništvo je još intenzivnije odlazilo. Zapad nam od tada pa sve do danas guta radnu snagu, odnosno otima. Oni gledaju sebe i svoju ekonomiju, a ovamo su samo zabrinuti za BiH - kazao je “Glasu” demograf Stevo Pašalić.

Naglasio je da je od posljednjeg popisa 2013. godine pa zaključno sa krajem prošle godine iz BiH otišlo 283.734 ljudi, i to iz Srpske 94.029, iz FBiH 183.910, a iz Brčkog nešto više od 5.000.

- Pored imigracija imamo i negativan prirodni priraštaj. BiH je zemlja u depopulaciji i nalazi se među 10 zemalja u svijetu, od kojih je devet iz Evrope, a koje će do 2050. godine imati najveće smanjenje broja stanovnika. Statistika kaže da BiH ima više od tri miliona stanovnika, ali nema. Statistika ne mjeri migracije i ne uzima ih u obzir. BiH na godišnjem nivou gubi 12,5 milijardi dolara odlaskom ljudi. Tu se vidi da je Zapad sebičan - naveo je Pašalić i dodao da demografske probleme ne mogu nikako riješiti samo demografske mjere za kojima nadležni posežu.

Naglasio je da u trenutnim problemima zemlja treba da se okrene dijaspori i njenim investicijama.

- Lakše nam je za godinu zadržati 1.000 ljudi, nego podići rađanje za 1.000 djece. To potpisujem. Mi uporno guramo novčane mjere. Sve je to lijepo i treba roditeljima, ali to ne podstiče rađanje - kazao je Pašalić i dodao da će u BiH nastaviti da se smanjuje broj stanovnika.

Zbog svega toga naglašava da Srpska treba da se okrene nedemografskim mjerama, odnosno da razvija obrazovanje, povećava produktivnost rada i primanja.

- Sve to traži visoke tehnologije, kojima se privreda hitno mora okrenuti. Uvoz stranih radnika, od Bangladešana do nekih drugih, na domaće tržište radne snage je samo nužno zlo i neće riješiti problem nedostatka radnika - zaključio je Pašalić.

Doznake

U okvirnoj strategiji saradnje sa iseljeništvom za period od 2024. do 2028. godine navedeno je i da doznake koje uplaćuju ljudi iz dijaspore najvećim dijelom služe članovima njihovih porodica koji su ostali u BiH da pokriju osnovne potrebe privatne potrošnje.

- Samo jedan odsto anketiranih naznačilo je da se njihove novčane doznake koriste za poslovne investicije. Iseljeništvo iz BiH ima istinski potencijal da doprinese i ubrza prijeko potreban ekonomski razvoj kroz investicije i kreiranje radnih mjesta, s obzirom na veličinu i ekonomsku moć iseljeništva BiH - navedeno je u dokumentu.

Autor: Marijana Miljić Bjelovuk