Američki predsjednik Donald Tramp skinuo je sa stend-baja tarife na uvoz robe iz Meksika, Kanade i Kine, a ukoliko to uradi i u slučaju Evropske unije, to bi zadalo veliki ekonomski i finansijski udarac pojedinim državama članicama ovog saveza, ali i gotovo svim zemljama sa Balkana koje su trgovinski povezane s njima, a među kojima je i BiH.

Ističu ovo ekonomisti i finansijski stručnjaci upozoravajući da će Trampove tarife, koje u slučaju SAD predstavljaju i jedan vid političke batine, ali i recipročne mjere targetiranih zemalja - rasplamsati veći trgovinski rat koji će na svojoj koži najviše osjetiti obični ljudi, jer tarife znače i više cijene, a samim tim i povratak inflacije i recesije na velika vrata i to u uslovima kada većina država gotovo pet godina preživljava i bori se sa teškom ekonomskom krvnom slikom.

"GAŠENjE" NjEMAČKE

Prema riječima bivšeg brokera sa Volstrita, a danas finansijskog savjetnika Vladimira Đukanovića globalni trgovinski ratovi nisu nova pojava, ali njihova učestalost i intenzitet u posljednjim decenijama ostavili su dubok trag na svjetsku ekonomiju. Smatra i da će ovaj novi sigurno imati mnogobrojne negativne efekte, a koje će osjetiti i manje sporedne zemlje, koje će morati naći načina da se prilagode globalnim izazovima i potresima, da bi očuvale svoju ekonomsku stabilnost i razvile konkurentne prednosti. Ističe i da to neće biti nimalo lak zadatak, ali će biti obavezan, sviđalo se to nekome ili ne.

Ukoliko nova američka administracija uvede sveobuhvatne carine i Evropskoj uniji, kako je najavljeno od 25 odsto, to bi prema mišljenju sagovornika "Glasa Srpske" u prvom cunami naletu najviše pogodilo već posrnulu automobilsku evropsku industriju, koja je do sada činila 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda evropskog bloka.

Ono što ne ide na ruku ovom strateškom sektoru, koji je nekada bio nosilac privrednog razvoja Evrope jeste što je došlo i do pada kineske potražnje za njemačkim automobilima. Na kraju, odnosno najgorem slučaju, tarife bi mogle da "koštaju" evropski sektor čelika 12.000 radnih mjesta, ali i primoraju proizvođače automobila da prebace svoju proizvodnju u SAD ili u neku od azijskih zemalja. Otežavajuća okolnost je i ta što bi ove carine došle u trenutku kada je evropska ekonomija daleko slabija nego što je to bila tokom prvog Trampovog mandata. To se posebno odnosi na Njemačku.

Iako je Tramp Briselu ostavio jedno vrijeme da pokažu dobru volju te smanje trgovinski deficit koji imaju sa SAD, evropski lideri do sada nisu ništa učinili, osim obećanja da će kupovati više tečnog gasa, ali je u isto vrijeme i zaprijećeno da će u slučaju "američkog napada" odgovoriti na adekvatan način, takozvanom "bazukom". Ona predviđa široku akciju evropske odmazde, koja obuhvata i američki IT sektor.

NEOBRANO GROŽĐE

Profesor Ekonomskog fakulteta iz Beograda Ljubodrag Savić kaže da je Evropa upala u ekonomsku krizu još 2009. godine od koje se, nažalost, do dan-danas nije oporavila. Smatra i da je Evropska unija prije svega žrtva evropskih ambicija i pogrešne politike u smislu odricanja od nečega što je decenijama bila tajna njenog uspjeha - jeftini energenti.

Dodaje da je druga bitna stavka globalizacija, koja je u prethodnom periodu najviše pogodovala Evropi, jer joj je omogućavala dominantan globalni položaj. Navodi da je ona u međuvremenu promijenila lice te da eventualnim uvođenjem carina i na evropsku robu Tramp želi umanjiti konkurentnost pojedinih zemalja članica Evropske unije. Ističe i da nije optimista kada je u pitanju budućnost "stare dame", jer, kako je dodao, ne vjeruje da ona može tako lako i preko noći da riješi sve probleme i izazove s kojima se suočava.

U velikim problemima, a zbog stanja u njemačkoj privredi, mogao bi se naći i veliki broj država centralne i istočne Evrope, prije svega Češka, Mađarska, Slovačka, Slovenija i Rumunija, jer mašine i transportna oprema čini više od desetine ukupnog izvoza ovih zemalja u Njemačku.

To bi moglo da uspori oporavak ovih zemalja u regionu u kojem je privredni rast naglo zaustavljen početkom rata u Ukrajini 2022. godine, a slabosti njihovog glavnog trgovinskog partnera Njemačke dodatno su otežale situaciju. Ekonomisti upozoravaju da bi se i BiH mogla naći u neobranom grožđu ukoliko Vašington uvede tarife i EU. To bi došlo u trenutku kada BiH već nekoliko mjeseci unazad bilježi pad industrijske proizvodnje, pogotovo za evropsko tržište, koje je do sada bilo strateško. Podsjećaju i da je Njemačka jedan od najznačajnijih trovinskih partnera. Od cjelokupnog izvoza BiH 11 odsto se odnosi na ovu državu.

BERZANSKI POTRESI

Govoreći o ovoj temi ekonomista Miloš Grujić upozorava da svaki problem unutar Evropske unije negativno utiče i na domaće tržište, a što smo, kako kaže, mogli vidjeti i u prethodnom periodu. Ukazao je na to da nikako ne treba zaboraviti pomenuti da veliki broj ljudi sa ovih prostora radi u nekoj od evropskih država te da su oni već mjesecima u strahu od mogućih otkaza, a to bi moglo biti ponovo aktuelizovano ukoliko Tramp uvede pomenute trgovinske tarife.

Da investitori ozbiljno doživljavaju započeti trgovinski rat govore i podaci sa berze - gotovo svi indeksi zabilježili su pad, jer postoji strah da bi ovaj novi "rat" mogao dovesti do veće recesije. Novi potezi Trampa ponovo su uticali i na rast cijena zlata, koje se smatra jednim od nasigurnijih utočišta kapitala. Vrijednost jedne unce ovog plemenitog metala skočila je za oko tridesetak dolara. Reagovalo je i tržište sirove nafte. Strah od većeg trgovinskog rata, zajedno sa odlukom američke administracije da obustavi pomoć Ukrajini i povećanje proizvodnje OPEK-a, snizili su vrijednost barela crnog zlata na 70,5 dolara, odnosno za oko pet odsto.

Do novih berzanskih turbulencija došlo je nakon odluke Trampa da uvede carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika i 20 odsto za Kinu. Iz Otave i Pekinga su urgentno reagovali recipročnim mjerama. Ostalo je samo da se vidi da li će novi američki predsjednik udariti i po EU, za koju je jednom prilikom rekao da je osmišljena da oslabi Ameriku. On je nedavno naložio svom timu da predloži nove namete za svaku zemlju pojedinačno u pokušaju da smanji dosadašnji trgovinski deficit, koji u slučaju Evropske unije iznosi 300 milijardi dolara. I dok se pojedine evropske zemlje suočavaju sa novim ekonomskim i egzistencijalnim prijetnjama, njeni lideri razmišljaju kako da povećaju izdvajanja za naoružavanje svojih država.

Nažalost, BiH će i ovog puta biti kolateral. Nekada politički, a ovog puta ekonomski. Prema mišljenju pojedinih analitičara, ovdašnja preduzeća trebalo bi što prije da pronađu alternativna tržišta na koja bi mogla plasirati svoje proizvode, ukoliko ne žele da se nađu u situaciji da moraju zaključati vrata.

Posrnuće

Prema jednom od posljednjih istraživanja čak 24 odsto njemačkih kompanija ocijenilo je svoju konkurentnost kao nisku u poređenju sa zemljama van ove zajednice. Posebno je teško pogođena automobilska industrija, koja gubi tlo pod nogama već oko dvije godine, a situacija je i dalje više nego neizvjesna u metalskoj, ali i hemijskoj industriji. Da nove američke carine već donose rezultat može se vidjeti iz jučerašnjeg saopštenja kompanije "Honda" u kojem je navedeno da će fabriku umjesto u Meksiku otvoriti u saveznoj državi Indijana.