Manifestacija „Momo Kapor: čuvar adrese“, posvećena stvaralaštvu Mome Kapora, jednog od najznačajnijih domaćih književnika, slikara i publicista 20. vijeka, nastavljena je večeras u Istočnom Sarajevu.

U Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo održano je književno veče posvećeno djelu akademika Matije Bećkovića, dugogodišnjeg Kaporovog prijatelja i saborca na polju umjetnosti i kulture.

Posjetioci su imali priliku da se podsjete na bogat Bećkovićev književni opus, njegovu poeziju i esejistiku, ali i na snažnu duhovnu i prijateljsku vezu koja je povezivala dvojicu velikana pisane riječi.

Akademik Matija Bećković istakao je da je Kapor vio istinska renesansna ličnost.

Kao što je poznato, 1941. godine u Sarajevu Kapor je ostao živ tako što se njegova majka bacila preko njega i sopstvenim tijelom ga zaštitila, a prema Bećkovićevim riječima, ta žrtva obilježila je čitav njegov život.

- Kao da je ostao da živi da bi slavio majku i da bi slavio život. A život je, zaista, slavio kao malo ko pre i posle njega – rekao je on.

Bećković je naveo da je Kapor pisao i onda kada je izgubio vid, kucavši na maloj mašini.

- Kada biste videli papire koje je iskucao, ličili su na mete izrešetane vazdušnom puškom, jedva da se moglo razaznati šta je napisao. Kao što je pisao, tako je i slikao. Kao što je slikao, tako je i govorio. Bio je neodoljiv voditelj na televiziji i radiju, autor radio i TV drama, čovjek izuzetog šarma, duhovitosti i lucidnosti - podsjetio je akademik Bećković. 

On je istakao da nije čudno što Kapor nije zaboravljen, što je slavan i što je jedna  manifestacija u Novom Sarajevu posvećena njemu.

- Jedna veče je posvećena njemu, zajedno sa mojim knjigama, jer je i on jedna od mojih knjiga - istakao je on.

Peđa Krstović/Centar za kulturu i informisanje Istočna Ilidža

Profesor doktor Branko Pevulja naveo je da je najbolji pokazatelj Kaporove vrijednosti upravo činjenica da se i danas čita.

Momo Kapor predvodio je novu generaciju pisaca, takozvane „džins pisce“, što je samo jedna od književno-istorijskih odrednica koje prate njegovo djelo.

Prema Pevuljinim riječima, kada se te kvalifikacije ostave po strani, ostaje suština, a to je Kapor je bio i ostao veliki majstor priče.

Šarm njegovog književnog izraza, bilo da je riječ o romanima ili pripovijetkama, proizilazio je iz zaljubljenosti u priču.

- Ta ponesenost pričanjem, ponikla iz pripovjedačkoj tradiciji, davala je njegovim djelima neodoljivu privlačnost. Kapor je bio majstor kratih formi priča i zato je privlačio čitaoce – naveo je on.

Pevulja je naveo da je upravo u tim kratkim formama, koja je snažno odgovarala senzibilitetu savremenog čitaoca, uspijevao da uhvati duh vremena u kojem je živio, bilo da su to sedamdesete i osamdesete godine sa svim svojim obilježjima, ratne devedesete ili poslijeratni period.

- Bez obzira na temu, on je na lijep, autentičan, kaporovski način svjedočio o tom vremenu – istakao je on.

Prema Pevuljinim riječima, „tajna“ čitalačke privlačnosti Mome Kapora leži upravo u tome.

Akademik Ranko Popović naveo je da je „Matija Bećković najmlađi srpski pjesnik“, iako to može zvučati kao vic.

- To je čovjek koji je sebi dozvolio da se mijenja, da raste i da traje. Bog mu je dao i prilike i vremena, a njegova poezija odlikuje se velikim amplitudama. Ono što je pisao sa osamnaest godina, kao i ono što piše danas, djeluje podjednako svježe – rekao je on.

Popović je istakao da mu je posebno drago što se Bećković rado odaziva na važne manifestacije.

- Evo već treća godina kako se održavaju Kaporovi dani i važno je naglasiti koliko je značajno čuvati sjećanje na ljude poput Moma Kapora, tvorca urbane mitologije Sarajeva. Danas mu to niko u današnjem Sarajevu ne bi priznao, ali zašto bi i priznavao, kada postoji Novo Sarajevo, odnosno Istočno Sarajevo, gdje mu to svi priznaju, gdje ga se sjećaju i gdje je jedan od onih koji su prenijeli duh stare naseobine – rekao je on.

Ističe, nije presudan sam urbanitet već duh koji naseljava jedan urbanitet.

- Upravo zato je važno da ovo naše Novo Sarajevo nastavi da njeguje i „rasađuje“ taj duh koji su nam ostavili brojni zaslužni ljudi. Zato smatram da je od izuzetnog značaja da postoje dani posvećeni Žarko Vidović i Momi Kaporu jer je je to pitanje identiteta – istakao je on.

Prema njegovim riječima, Bećković je jedan od posljednjih iz te velike, stare garde koji neprestano odiše duhom mladićstva.

- I Momo Kapor je otišao je otišao na onaj svijet kao mlad. Upravo taj duh mladosti treba da nosi i ovaj grad – dodao je on.