Prosvjeta bez duhovnosti i bez hristocentričnosti osuđena je na grijeh ili na grešku, poručeno je danas sa obilježavanja krsne slave Bogoslovskog fakulteta “Sveti Vasilije Ostroški” u Foči.

Bogoslovski fakultet proslavio je svog zaštitnika Svetog Vasilija Ostroškog i 29 godina postojanja, liturgijom i lomljenjem slavskog kolača u Hramu Svetog Save i svečanom akademijom u Gradskom pozorištu na kojoj su uručene diplome za 12 diplomiranih studenata i osam mastera i magistara teologije, koji su ta zvanja stekli u proteklih 12 mjeseci.

O ulozi duhovnosti u prosvjeti i  prosvjete u duhovnosti, kao svjedočenju duhovno-pedagoške cjelovitosti, besjedio je asistent Bogoslovskog fakulteta Rade Bulajić.

On je istakao da je prosvjeta kod Srba vijekovima živjela isključivo u okvirima Crkve, a u novo vrijeme se institucionalizovala, od kada se, kako je naveo, svjetovna prosvjeta ograđuje od vijekovne crkveno-tradicionalne prosvjete, koja je zadržala svoj pravac i ostala hristocentrična.

“Prosvjeta koja u osnovi nije hristocentrična i koja traži originalne puteve okrenute budućim vremenima očekuje promašaj ili rečeno rječnikom pravoslavnog aketskog predanja, osuđena je na grijeh ili grešku“, rekao je Bulajić.

Citirujući ruskog duhovnika Jovana Krestjankina, Bulajić je napomenuo da grijeh rađa duhovno sljepilo, te da gordost, duhovno sljepilo i borba protiv istine čine čovjeka djelatnikom tame, od njega Bog odstupa, a rezultat toga su mržnja prema bližnjem i zavist.

Bulajić je istakao da Sveti Vasilije Ostroški, patron Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči, svjedok Hrista vaskrsloga, istinski prosvjetitlj i učitelj,  poučava da put ka Bogu počinje smirenjem, čiji je dublji smisao spoznaja svoje grešnosti, odnosno svog duhovnog sljepila.

“Svako od nas ko spozna sopstveno sljepilo, uvjeriće se u svoju slabost, prestaće da se oslanja na sebe i svoju pravednost, tražiće pomoć i izlječenje od Boga i njegovih svetih ugodnika, obraćanjem njemu sa molitvom za prosvjetljenje i spasenje, poput cara Davida zavapiće- otvori oči moje da bih vidio sva čudesa zakona tvojega”, poručio je Bulajić.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milan Kulić poručio je na svečanoj akademiji da im je čast i privilegija što su jedan od rijetkih univerziteta koji u svom sastavu imaju  Pravoslavni bogoslovski fakultet.

On je naglasio da su porodične vrijednosti i povratak Crkvi i Bogu jedini i siguran garant prosperiteta i opstanka srpskog naroda i da u tom smislu studenti koji završavaju ovaj fakultet imaju posebnu ulogu.

Dekan Bogoslovskog fakulteta Vladislav Topalović podsjetio je da je Sveti Vasilije Ostroški bio veliki asketa, ali i episkop, što ga čini uzorom za studente koji studiraju Pravoslavni bogoslovski fakultet.

On je naveo da na ovom fakultetu studiraju studenti iz Srpske, BiH, regiona i zemalja Evrope.

- Svugdje je humanistička nauka u krizi danas kada je obrazovanje nekako previše tržišno orjentisano, ali pošto smo jedini pravoslavni bogoslovski fakultet u BiH još uvijek uspijevamo da svake godine upišemo oko 40 novih studenata - rekao je Topalović.

On je napomenuo da je ova škola nastala 1882. godine i da na amblemu Univerziteta u Istočnom Sarajevu stoji upravo ta godina, te da u Evropi samo stari i veliki univerziteti imaju teološki fakultet.

Svečanoj akademiji prisustvovao je i sekretar Ambasade Srbije u BiH Kosta Negovanović, koji je istakao da je srpska ambasada ponosna na uspješnu saradnju bogoslovskih fakulteta u Foči i Beogradu.  

Među 12 diplomiranih teologa, diplomu je danas primila i Fočanka Branka Stanojević.

- Trenutno sam na master studijama, nastavljam svoje školovanje na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu. Odrađujem i pripravnički staž u školi u Foči i sebe u budućnosti vidi kao vjeroučitelja - rekla je Stanojevićeva.

Na svečanoj akademiji uručene su i nagrade najboljim studentima, među njima i Darku Krsmanu, studentu četvrtte godine. On ističe da mu je odmalena sveštenički poziv na prvom mjestu.

- Učenje na bilo kojem fakultetu iziskuje veliki trud i podvig i predstavlja jedan vid askeze. Tako i na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu, izučavajući ove nauke stičemo veoma važna znanja za svešteničku službu, a s druge strane i za profesorski poziv gdje i samoga sebe vidim u budućnosti - rekao je Krsman.

Bogoslovski fakultet u Foči, tada kao Duhovna akademija, osnovan je 1994. godine i  smatra se nasljednikom Bogoslovije iz Sarajeva, koja je postojala od 1882. do 1941. godine.