Da nije bilo Centra za pružanje besplatne pravne pomoći, ne bih mogao finansijski podnijeti sve ove godine borbe za djecu koja, koliko god se trudim da sakrijem, svakodnevno svjedoče mojim naporima da dobijem starateljstvo i da nas izbavim iz ove nezavidne situacije.

Ovim riječima priču o svojoj pravnoj borbi započinje otac čije je ime poznato redakciji Glasa Srpske.

– Razvodim se od supruge od 2019. godine, a slučaj se godinama razvlači. Djeca i ja smo sami, radim, otplaćujem kredit, ali to nije dovoljno da im obezbijedim normalan život, a njihova majka im ne daje ni dinara – priča on.

Da muka bude veća, kako kaže, njegova supruga je sa drugim čovjekom dobila dijete koje je upisano na njegovo ime.

– Tako je prema zakonu, jer još nismo razvedeni. A kada bude gotov razvod, moraću pokrenuti još jedan postupak kako bih osporio očinstvo – kazao je on.

U ovom svemu, kako je istakao, ne bi uspio da uz njega nisu bili zaposleni u Centru za pružanje besplatne pomoći, jer su troškovi privatnog advokata i ročišta bili iznad njegovih finansijskih mogućnosti.

– Iznenađen sam koliko su se u Centru potrudili i izašli mi u susret. Da nije bilo njih, ne bih mogao istrajati u borbi za moja dva anđela – naglasio je ovaj otac, koji vjeruje da će se ta noćna mora uskoro završiti.

Među više od 70.000 građana koji su se obratili Centru za pružanje besplatne pravne pomoći je i jedna majka iz Banjaluke, kojoj bivši suprug nakon razvoda nije uplaćivao alimentacije.

– Nakon pravosnažne presude da je brak razveden, suprug nije uplaćivao alimentaciju za djecu. U sudu su mi rekli da to rješenje nije proslijeđeno njegovoj firmi. Obratila sam se Centru, gdje su mi kazali da je potrebno da tražim izvršenje rješenja, ali da bi bilo bolje da prije toga razgovaram sa bivšim suprugom kako bi izbjegao dodatne sudske troškove – ispričala je za Glas Srpske ova majka.

Kako kaže, nakon razgovora njenog bivšeg muža sa zaposlenima u Centru, uplaćene su sve zaostale alimentacije.

– Nisam mogla da angažujem advokata, jer iako sam zaposlena, plaćam kiriju za stan, vrtić. U Centru su mi mnogo pomogli i zaista sam im zahvalna – kazala je ova mlada žena.

Pomoć je trebao i stariji bračni par kojima je kredit uzrokovao mnoge neprospavane noći.

– Suprug i ja smo bili na birou rada, a on se prije osam godina zadužio za 1.500 KM kod mikrokreditne fondacije. Nismo na vrijeme mogli da otplatimo posljednje tri rate, zbog čega su nam iz te mikrokreditne fondacije otvarali kredite na kredit i zadužili nas za više od 6.000 KM – kazala je gospođa čije ime je poznato redakciji Glasa, dodavši da su ih nakon toga tužili.

Kako je ispričala, u Centar ih je uputila sudija tokom ročišta.

– Sudija je vidjela da nemamo novca da platimo advokata da nas brani, te nam je predložila da se obratimo Centru za pružanje besplatne pravne pomoći, gdje nam je dodijeljen advokat koja nam je prije nekoliko dana javila da je donesena presuda u našu korist i da će nam biti isplaćeni troškovi – ispričala je ova gospođa, ponavljajući iznova da ne postoje riječi kojima bi izrazila zahvalnost dobrim ljudima Centra, bez kojih ne bi uspjela.

Direktor Centra za pružanje besplatne pravne pomoći u Banjaluci Milan Đuranović kazao je da im se najčešće obraćaju građani u vezi sa porodičnim sporovima, brakorazvodnim parnicama i utvrđivanjem bračne stečevine.

– U praksi nam se češće obraćaju majke, ali ima situacija da se javljaju i očevi. Dosta nam se građana obraća i iz oblasti radnog prava, a bilo je i slučajeva utvrđivanja i osporavanja očinstva – kazao je Đuranović za Glas Srpske, ističući da besplatnu pravnu pomoć traže i penzioneri, nezaposleni, ali i zaposleni koji imaju pravo na to.

Kako je istakao, svi građani imaju pravo na opšte obavještenje o pravima i obavezama, besplatnu pravnu pomoć u popunjavanju obrazaca i sačinjavanju pismena bez ikakvih kriterijuma, dok je za zastupanje na sudu potrebno da ispunjavaju finansijski i kriterijum ličnog svojstva.

– Pomoć kod nas mogu dobiti građani Srpske čiji prihod porodičnog, zajedničkog domaćinstva ne prelazi prosječnu neto platu ostvarenu u prethodnoj fiskalnoj godini  u RS prema podacima Republičkog zavoda za statistiku – pojasnio je Đuranović, dodajući da, ukoliko domaćinstvo ili porodica broji pet i više članova, onda njihov ukupan prihod ne smije prelaziti zbir dvije prosječne neto plate ostvarene u prethodnoj fiskalnoj godini.

Dodaje da se prihodi kao što su kredit za prvu stambenu jedinicu, pronatalitetna naknada, naknada za tuđu njegu, troškovi toplog obroka i prevoza i slični ne uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja finansijskog kriterijuma.

– Djeca u ostvarivanju prava na izdržavanje i ona bez roditeljskog staranja, članovi porodica poginulih boraca, dobitnici odlikovanja Vojske RS, nezaposleni i demobilisani borci, žrtve ratne torture, lica sa invaliditetom i drugi imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na njihove finansije – dodao je Đuranović.

Centar je, dodao je on, nadležan da zastupa građane u parničnom, vanparničnom postupku, izvršnom, upravnom sporu i upravnom postupku.

– Mi nismo ovlašćeni da pružamo besplatnu pravnu pomoć u krivičnom i prekršajnom postupku – kazao je Đuranović.

On je na kraju pojasnio razliku između Centra i službi pravne pomoći koje su organizovane pri jedinicama lokalnih samouprava.

– Osnovna i najbitnija razlika je ta što smo mi republički upravni organ i mi možemo da zastupamo građane pred nadležnim sudovima u Srpskoj – rekao je Đuranović, dodavši da su za za 12 godina postojanja radili na više od 9.000 sudskih predmeta.