Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Đosić izjavio je Srni da je danas podnio Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv režisera i scenarista filma "Sarajevo safari" Mirana Zupaniča i organizatora Petog "AJB DOC" film festivala zbog osnova sumnje da su izvršili krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

U obrazloženju prijave navodi se da je slovenački režiser 29. avgusta dao intervju za medijsku kuću "Al Džazira Balkans" povodom svog novog "dokumentarnog" filma "Sarajevo safari" u kojem su iznesene tvrdnje o "lovu na ljude" na sarajevskom ratištu tokom građanskog rata u BiH, odnosno o tome da su bogati stranci novcem plaćali mogućnost da sa položaja Vojske Republike Srpske pucaju i ubijaju civile u Sarajevu. - Ovakve tvrdnje, iako iznesene bez ijednog materijalnog dokaza, izazvale su negativne reakcije među srpskim stanovništvom u BiH, dok su u dijelu bošnjačke javnosti dočekane kao potvrda ranije formiranog stereotipa da su Srbi agresori i zločinci, što je dovelo do dodatne netrpeljivosti i raspirivanja mržnje među narodima u BiH - istakao je Ćosić u krivičnoj prijavi.

On je napomenuo da su tvrdnje iznesene u intervjuu, kao i u filmu, apsolutno bez materijalnog, pisanog, video ili audio dokaza, bez izjave bar jednog relevantnog svjedoka, kao i bez tačnih ili bar približno tačnih saznanja. Ćosić je ukazao da se ne zna ko su "lovci", odakle su, ko je organizovao njihov dolazak, da li su i koliko plaćali, kao ni odakle su pucali, ali se zna da se sve to dešavalo i da je bilo u strogoj tajnosti.

- Ništa se ne zna, ali se sve pretpostavlja - da su vjerovatno bogataši iz Amerike, Rusije, Italije, da su vjerovatno dolazili preko Beograda, oni bogatiji vjerovatno helikopterom, a manje bogati autima, da su puno plaćali, da su pucali najvjerovatnije sa Grbavice, a da su organizatori bili pripadnici Vojske Republike Srpske i Vojske Jugoslavije - naveo je on.

Gradonačelnik je napomenuo da je na tvrdnje iznesene u intervjuu reagovao prije prikazivanja filma i putem medija, a na isti način oglasili su se i predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, predstavnici boračkih organizacija iz Republike Srpske, te brojne javne ličnosti, a sve sa namjerom da se spriječi činjenje krivičnog djela prikazivanjem ovog filma, odnosno dodatno raspirivanje nacionalne mržnje i razdora, kao i netrpeljivosti.

- Kombinujući sa jedne strane arhivske snimke preuzete iz filma `Oči Bosne`, čiji je autor takođe Miran Zupanič, izjave navodnih svjedoka ovog morbidnog i, po svemu sudeći, izmišljenog `safarija` za koje ne znamo ni ko su, svjedočenja žrtava koje pričaju o svojim nesrećnim iskustvima iz rata, ali koja se nikako ne mogu povezati sa pomenutim navodnim zločinom, stvara se opasan teren nedorečenosti koji ostavlja prostor za razna manipulativna tumačenja - upozorio je Ćosić.

Prema njegovim riječima, u društvu kakvo je BiH, gdje su posljedice rata još vidljive i gdje nemali broj ljudi i dalje osjeća animozitet prema pripadnicima drugih naroda, praviti "dokumentarni" film na ovaj način, bez materijalih dokaza, nesumnjivo ukazuje da je scenarista i režiser težio samo senzaciji, ne obazirući se na negativne posljedice po proces pomirenja i suživot naroda na ovom području.

On je podsjetio da je o ratnim zločinima u BiH sprovedeno na stotine sudskih postupaka okončanih osuđujućim presudama i da se tokom procesa nije pojavio nijedan dokaz koji bi ukazivao na fenomen "lova na ljude".

- U danima nakon projekcije `dokumentarnog` filma `Sarajevo safari` došlo je do burne reakcije javnosti u cijeloj BiH i polarizacije društva, što je bilo vidljivo i kroz veliku zastupljenost ovog filma kao teme u medijima, te veliki broj komentara objavljenih na društvenim mrežama od strane čitalaca u kojima je jasno izražena štetna posljedica - dodatno raspirivanje mržnje i netrpeljivosti - naglasio je gradonačelnik Istočno Sarajeva.

On smatra da su režiser i scenarista filma, kao i kopreducent filma, u okolnostima konstantno prisutnog tinjajućeg političkog konflikta u BiH, znali kakve će posljedice u javnosti da izazove prikazivanje filma sa ovakvim senzacionalističkim sadržajem.

- Kao gradonačelnik Istočnog Sarajeva, kao građanin Republike Srpske i BiH i, prije svega, kao čovjek ne mogu dozvoliti da neko na ovakav način raspiruje nacionalnu mržnju među narodima u BiH i dodatno produbljuje jaz među ljudima. Posebno je poražavajuća činjenica da se to čini 26 godina nakon završetka rata, u vrijeme kada su stasale poslijeratne generacije koje lično nisu opterećene ratnom mržnjom i kojima treba obezbijediti da žive, rade i grade u okolnostima rasterećenim teretom naše prošlosti - istakao je Ćosić u krivičnoj prijavi.