Kupio sam patike u aprilu i ovih dana sam vidio u toj istoj radnji da su na sniženju. Međutim, cijena po kojoj sam ja platio prije sedam mjeseci je identična ovoj na sniženju.

Ovo iskustvo sa cijenama i sniženjima u našim trgovinama podijelio je jedan građanin sa predstavnicima Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“.

Upravo su ovih dana aktuelna sniženja povodom „Crnog petka“, potrošačkog praznika koji obilježavaju i naši trgovci. Tradicija je nastala u Sjedinjenim Američkim Državama, a obilježava se posljednji petak u novembru, odnosno poslije Dana zahvalnosti.

Dok na taj dan u SAD i u zapadnoj Evropi trgovci prave rasprodaju, na našem tržištu je riječ o standardnim sniženjima. Zapravo, to nisu ni sniženja jer se, po analizi udruženja za zaštitu potrošača, trgovci služe raznim trikovima i cijena uglavnom kod svih bude redovna.

– Suština je da kod nas nema pravih sniženja. Prateći ta sniženja trgovaca, u Udruženju smo došli do zaključka da bi cijena na sniženjima zapravo mogla da bude prava cijena. Drugim riječima, sniženja i nema – kaže za Srpskainfo Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“.

Nema pravih sniženja

Kako kaže, niko iz udruženja za zaštitu udruženja potrošača nema mogućnost da kontroliše da li trgovci zaista snize proizvode. – Na njih nema marži i ne znamo koje su ulazne fakture. Ne znamo po kojim cijenama je proizvođač dao robu tom trgovcu i koliko je zaračunao maržu niti znamo koliki su ostali troškovi. To jedino može da utvrdi inspecija ako hoće – navodi Vasilić.

Kaže da je lično imao priliku da kupi televizor u Austriji na sniženju koje je bilo u pola cijene. – To kad nas nećete naći – ocjenjuje ovaj predstavnik Udruženja za zaštitu potrošača.

On podsjeća da je Zakonom o zaštiti potrošača regulisano kako se prave sniženja u trgovinama, ali da u praksi sniženje često znači snižen samo jedan proizvod koji se duže vrijeme nije prodao.

Vasilić naglašava još jednu činjenicu a to je da roba kupljena na sniženju isto tako ima garanciju kao i da je kupljena u regulranim uslovima. – To nas često pitaju. Čak i polovna roba ima garanciju, period je nešto kraći, ali ima garancija i u tom slučaju je trgovac dužan naglasiti da je roba polovna ili oštećena – napominje on.

Popusti 20 odsto

U banjalučkim tržnim centrima i drugim radnjama uglavnom su označeni popusti, a u prosjeku su 20 odsto. Tamo gdje su veća sniženja, uglavnom se radi o sniženju jednog ili dva prodizvoda koji su ostali neprodati. Trgovci tvrde da su cijene zaista snizili, a potrošači mahom ulaze i raspituju se za cijene. – Očekujemo gužvu u petak veče i za dane vikenda – poručuju iz trgovina.

Mada, ima i poneka radnja koja uopšte ne učestvuje u sniženjima. – Mi nikada nemamo sniženja. Nama su cijene uvijek redovne i kupci često dolaze da kupe kod nas jer se uvjere da u drugim radnjama isti proizvod na sniženju bude po našoj redovnoj cijeni – kaže za Srpskainfo trrgovkinja u jednoj radnji dječje obuće.

U Inspektoratu Republike Srpske kažu da je Zakonom o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj propisano da proizvod na rasprodaji ili sniženju treba biti jasno i vidljivo označen cijenom prije i cijenom tokom rasprodaje ili sniženja. Ako je procenat sniženja cijena objavljen u rasponu (npr. od 20-50%), najveći procenat sniženja treba da se odnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji.

– Potrošači često nisu zadovoljni izborom proizvoda koji se nude po najvećem procentu sniženja, jer svi kao potrošači želimo obaviti što bolju kupovinu za što manje novca. Međutim, inspekcija ne može uticati na odluku trgovca koje proizvode će sniziti i po kojem procentu – kaže Dušanka Nikolić, načelnik Odjeljenja za odnose sa javnoću Inspektorata RS.

Kako kaže, u praksi nije čest slučaj da građani prijavljuju inspekciji nepravilnosti u vezi sa sniženjima i u ovoj godini nisu imali reklamacija tog tipa. – Svaku promjenu cijene inspektor može prekontrolisati pregledom poslovnih knjiga trgovca, gdje se vrlo jednostavno može uočiti da li je trgovac sniženje oglasio u skladu sa zakonom. Najčešća nepravilnost koju inspektori konstatuju u vezi sa cijenama odnosi se na isticanje cijena, u smislu da cijene nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima – dodaje Nikolićeva.

Ukoliko uoče bilo kakve nepravilnosti, Inspektorat sugeriše potrošačima da se obrate tržišnoj inspekciji kako bi nadležni organi preduzeli mjere prema trgovcu.

Obzirom na broj trgovačkih objekata u Republici Srpskoj i broj artikala u njima, informacije potrošača su, kako naglašavaju, od značajne pomoći inspektorima, kako bi kontrole bile ciljano usmjerene i samim tim efikasnije.

Zakonom o zaštiti potrošača propisana je kazna za trgovca kao pravno lice u iznosu od 2.000 KM do10.000 KM ukoliko sniženja, rasprodaje ili akcijske prodaje ne provode u skladu sa zakonom, od 800 KM do 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 1.000 KM do 5.000 KM za trgovca koji je organizovan kao preduzetnik.

TRGOVINA NA INTERNETU

Inspektorat Republike Srpske posebno apeluje na potrošače da budu oprezni prilikom kupovine putem interneta, da kupuju samo preko provjerenih stranica i već poznatih trgovaca. Ukoliko na određenoj stranici ili na društvenim mrežama nije moguće pronaći podatke o nazivu pravnog lica koje se oglašava kao trgovac, kontakt podatke, registracijske brojeve i ostalo, preporuka potrošačima je da ne kupuju putem takvih stranica. – Takođe, potrošači trebaju imati na umu da ukoliko kupuju proizvode putem interneta, lice koje stoji iza nekog profila ne mora čak ni da boravi u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, što dodatno otežava mogućnosti njegovog identifikovanja – navode iz Inspektorata Republike Srpske.

Piše: Tijana Grujić