Pravoslavni vjernici danas obilježavaju praznik Cvijeti, koji najavljuje ulazak u Strasnu sedmicu vaskršnjeg posta, a narodni običaji vezani za ovaj dan svjedoče o povezanosti vjere, prirode i života.

Etnolog Branko Pjević rekao je Srni da izreka "lijep ko cvijet, zdrav ko dren" najbolje oslikava suštinu ovog perioda, te da se tokom Cvjetne nedjelje, posebno na Lazarevu subotu, beru grančice drena i proljećno cvijeće poput zdravca mirisljavca, ljubice i spomenka, koje se stavlja u vodu za umivanje, jer se vjeruje da donosi zdravlje i ljepotu.

On dodaje da se u ovoj nedjelji, zbog praznika koji prethodi Vaskrsu, nije pjevalo niti veselilo, ali su se mladi okupljali na izvorima i u prirodi, gdje su brali cvijeće, a djevojke kidajući latice maštale o ljubavi.

Poseban značaj imalo je pletenje cvjetnih vijenaca kroz koje su djevojke gledale, vjerujući da će ugledati svog suđenog, što je pratila i narodna pjesma "Vila Djeva, djevojka od kovilja, od kovilja i mladoga bosilja…".

Pjević naglašava da je dren izabran kao simbol snage, jer prvi procvjeta, a posljednji sazrijeva, pa je narod u njemu prepoznao izdržljivost i zdravlje, dok su vrbove i drenove grančice korištene u običajima simboličnog "mlaćenja", odnosno blagog dodirivanja djece i odraslih sa željom da budu zdraviji, jači i da napreduju "kao vrba iz vode".

Navodi i da su se te grančice unosile u domove, stavljale uz ikone, u vodu ili čuvale tokom godine kao blagoslov i zaštita.