Ublažavanju mjera obradovali su se i političari, jer će kampanju za naredne izbore moći da provode kako su navikli - organizovanjem masovnih stranačkih skupova.

Vrijeme šatora već je najavio predsjednik SNSD Milorad Dodik, koji je kazao da će ovih dana na Manjači biti organizovan veliki stranački skup.

Dodik je priznao da je SNSD imao veliki hendikep na prošlim izborima zato što nije mogao da vodi kampanju onako kako je navikao.

 Mislim da je SNSD imao hendikep na prošlim izborima zato što je bila zabrana okupljanja, koju smo poštovali. To smo produbili time što nismo htjeli ni ono što je bilo dozvoljeno da činimo. Obilježje naše partije je masovnost i okupljanje i ovo ovde je tek početak – rekao je Dodik u Banjaluci.

Janjeća i praseća pečenja i veseli zvuci harmonike dugo su bili glavni adut SNSD. Kaže ovo za Srpskainfo politička analitičarka Tanja Topić i dodaje da je to glavna karta na koju se u nekoliko izbornih ciklusa igralo, ali da je zbog pandemije takav vid komunikacije s građanima polako počeo da gubi uticaj.

– Uslovi u vrijeme pandemije nisu učinili da taj stil i način komunikacije s građanima iščezne, ali su svakako dali na značaju i jednom drugom načinu prikupljanja glasova, a to je putem društvenih mreža. Čak je i sam Dodik rekao da mora pojačati djelovanje preko društvenih mreža – podsjeća Topićeva.

Tako se, dodaje ona, u vanrednim uslovima stvorio novi vid komunikacije, koji je posebno bio isplativ za pojedince iz svijeta politike.

– Taj svijet društvenih mreža se pokazao kao isplativ. Mnoge stvari su se promijenile u ove dvije godine. Pitanje je u kojoj mjeri je sada moguće izvšiti taj povratak na jagnjiće, prasiće i šatore kao vid komunikacije s građanima – kaže Topićeva.

Ističe da to ne znači da šatorski skupovi nestaju, ali svakako gube uticaj. Ono što je dobro za stranke što će konačno moći da organizuju masovne partijske skupove jeste što će se, navodi ona, aktivirati stranački ljudi.

– Definitivno će to dovesti do mobilizacije članstva stranke, koje jeste najvećim dijelom bilo prisutno na takvim događajima, dakle, jačanje te unutrašnje kohezije među samim članstvom stranke. S druge strane, to je ta vrsta ića, pića i veselja, gdje je dominacija forme nad supstancom. Otvara se pitanje koliko će građani i dalje podržavati dominaciju forme nad sadržajem i suštinom politike. Neće biti dovoljno samo organizovati tu vrstu promocije stranke ukoliko ne bude propraćena odgovarajućom porukom – objašnjava Topićeva.

Dodaje da naši građani vole da žive na taj način.

– Naši ljudi se ne vole zamarati problemima, barem na kratko. Vole se opustiti, zanemarujući sve brige, egzistencijalne probleme, sve ono što je prateći elemenat svakodnevnog života – objašnjava Topićeva.

Ona ističe da to dosta ima veze i sa identifikacijom s vođama.

– Mi imamo puno podaničkog mantaliteta, vođe dižemo u visine bez sumnje i upita, bespogovorno ih narod slijedi, a znamo ko je kao lider, kao partija, uveo to opštenarodno veselje kao formu komunikacije s građanima – kaže Topićeva za Srpskainfo.

stiče da u mentalnom sklopu našeg čovjeka potreba za šatorskim veseljima nikada neće iščeznuti, ali će svakako izgubiti uticaj koji je ovakav vid druženja građana i političara imao prethodnih godina.

– Čak i u vremenima najveće krize to je onaj sadržaj koji će biti prisutan – zaključila je sagovornica Srpskainfo.

Po svemu sudeći, i dalje je neuporedivo veći uticaj tradicionalne predizborne kampanje koja se vodi na predizbornim skupovima, pod šatorima ili u dvoranama. Hoće li narodu biti do pjesme i igre vidjećemo kada dođe vrijeme za izbore sljedeće godine.