Nakon nedavne saobraćajne nezgode u Banjaluci u kojoj su učesnici bili automobil i dvije maloljetne osobe na trotinetu, u javnosti se sve češće postavlja pitanje odgovornosti: ko treba da brine o bezbjednosti djece u saobraćaju?

Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke, kazao je da je, prema važećim propisima, na trotinetu zabranjeno prevoziti druge osobe.

- Za upravljanje trotinetom koji razvija brzinu do 25 km na čas vozač mora imati najmanje 14 godina, položen ispit iz poznavanja saobraćajnih propisa te nositi zaštitnu kacigu - kazao je Ćopić.

Kako je rekao, kod vozača trotineta primjenjuju se pravila saobraćaja kao za bicikliste.

- Kretanje se obavlja prvenstveno po obilježenim biciklističkim stazama, a gdje ih nema, saobraća se jedan metar uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja saobraćaja. Pri nailasku na pješački prelaz trotinet se gura pored sebe, osim ako postoji obilježen prelaz biciklističke staze - kazao je Ćopić.

Pojasnio je da se, shodno navedenom, nameću dva pitanja ako je trotinet privatni, jedno je: jesu li roditelji maloljetnike upoznali s navedenim obavezama, kada se već u sklopu obaveznog obrazovanje ne priča o bezbjednosti saobraćaja, niti o posljedicama nebezbjednog ponašanja u saobraćaju?

- I drugo: ako je iznajmljen, kako je aktiviran i čijom platnom karticom ili bonom, s obzirom na starosna ograničenja operatera - zapitao je Ćopić  i dodao da, umjesto linča, treba vratiti fokus na suštinu, a to je da  faktor čovjek utiče na nastanak 95 odsto  saobraćajnih nezgoda.

- Riziku su najviše izloženi naši najmlađi, a posljedicama ranjivi učesnici u saobraćaju. Bezbjednost u saobraćaju kreće od nas samih - zaključio je Ćopić.

Milija Radović, zamjenik predsjednika Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, upozorava da se zakon o upotrebi električnih trotineta konstantno krši.

- Zakon je jasan, ali je evidentno da se krši u više segmenata, kako u pogledu površina po kojima se trotineti smiju kretati, tako i po broju osoba koje se voze, ali i uzrastu vozača - rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, vozači trotineta najčešće ne poštuju ni ograničenja brzine, niti pravila o korištenju odgovarajućih površina za kretanje.

- Na pješačkom prelazu, vozači električnih trotineta su dužni da siđu sa vozila i prelaz pređu kao pješaci. Međutim, u praksi najčešće prelaze punom brzinom, što predstavlja ozbiljan rizik, jer ih vozači automobila ne očekuju - pojasnio je Radović.

Podsjetio je i na osnovna pravila za vožnju električnog trotineta.

- Vozač mora imati najmanje 14 godina, mora nositi zakopčanu kacigu i smije se kretati isključivo kolovozom ili biciklističkom stazom. Nažalost, ova pravila se rijetko poštuju - kazao je on.

Radović je istakao i da na ovim prostorima nije bilo dovoljno edukacije o bezbjednoj upotrebi električnih trotineta.

- Trebalo je edukovati roditelje kako bi oni mogli ta znanja prenijeti djeci - rekao Radović.

Govoreći o saobraćajnim nezgodama u kojima su učesnici električni trotinet i putničko vozilo na pješačkom prelazu, Radović je naglasio da odgovornost najčešće nije na vozaču automobila.

- Ukoliko vozač automobila nije prekoračio brzinu i ako se ne može dokazati da je njegova radnja dovela do nezgode, a trotinet se kretao nepropisno, isključiva odgovornost je na vozaču trotineta - zaključio je Radović.

Marko D. iz Banjaluke, kome je već dvije godine električni trotinet glavno prevozno sredstvo po gradu, ističe u razgovoru za "Nezavisne novine" da se mnogi vozači trotineta ne ponašaju odgovorno u saobraćaju.

- Često vidim kako djeca, i to više njih na trotinetu, izlijeće na pješački, a da ne siđu sa trotineta - kaže on.

Smatra da trotinet ne treba posmatrati kao nešto opasno, već da je potrebno samo voziti po pravilima.

- Rekao bih da su veliki problem javni trotineti koje djeca mogu lako iznajmiti, a pri tome im pomognu roditelji koji im ustupe svoj broj bankovne kartice - kazao je on.