Sa toplijim danima priznamo sebi da smo se ugojili. Ali, izgled nije najveća briga. Gojaznost je uzrok oko 200 bolesti, ali najviše zabrinjava to što je sve više gojazne djece.

Endokrinog prof. dr Mirjana Šumarac Dumanović poziva građane da na Dan borbe protiv gojaznosti koji se obilježava danas, 4. marta, od 12 do 16 časova dođu na preventivni pregled u Univerzitetski klinički centar Srbije i da učestvuju u radionicama protiv gojaznosti.

Istraživanja pokazuju da je svaki peti Srbin gojazan i da će za 10 godina svaki treći patiti od ove bolesti, ako nešto ne učinimo. Na pitanje može li se dijetom na brzinu skinuti bar desetak kilograma odmah, endokrinolog prof. dr Mirjana Šumarac Dumanović kaže da bi to željeli svi koji se bore sa viškom kilograma.

Gojaznost je dugotrajna, hronična bolest

- Gojaznost je dugotrajna, hronična bolest sa brojnim uzrocima i postoje brojni izazovi u traženju rešenja za izlečenje – kaže profesorka Šumarac Dumanović.

Navodi da je genetika važan faktor rizika i da utiče i do 40 procenata u pojavi i razvoju gojaznosti. S druge strane, malo je genetskih i hormonskih poremećaja koji dovode do gojaznosti. To je bolest koja nastaje kao posljedica nezdravog ili obesogenog okruženja, a pod tim ne podrazumijevamo samo vazduh i vodu, već i hranu. Na epidemiju gojaznosti i u svijetu i kod nas utiče hrana koju konzumiramo, način na koji se proizvodi i na koji nam se plasira.

- Uz prognozu svetskih stručnjaka da će svaki treći stanovnik Srbije patiti od gojaznosti za 10 godina ide i upozorenje da će biti skoro dvije milijarde gojaznih u svijetu. Još više zabrinjava to što se smatra da će se porasti gojaznost kod djece – da će se 100 procenata povećati incidenca gojaznosti kod djece –  kaže profesorka Šumarac Dumanović.

Od estetskih razloga do problema neplodnosti

Ljekaru se javljaju kada već imaju problem. Neko dođe iz estetskih razloga, kada shvati da ne može da se izbori sa viškom kilograma i to su obično adolescenti. Djevojčice potraže pomoć zbog poremećaja menstrualnog ciklusa, a mladi bračni parovi kada ne mogu da ostvare potomstvo. Sve su to problemi vezani za gojaznost.

- Dolaze nam dijabetičari, jer je 86 procenata osoba sa dijabetesom gojazno. Zatim pacijenti sa srčanim popuštanjem. Oko 80 procenata oboljelih od srčane insufijencije je gojazno i kardiolozi zapravo liječe posljedice gojaznosti. Kod ljekara dolaze i osobe koje treba da riješe neki ortopedski problem, ali ne mogu na operaciju sa viškom kilograma- navodi profesorka Mirjana Šumarac Dumanović.

U Centar za liječenje gojaznosti javljaju se i pacijenti koji su kandidati za medikamentoznu terapiju liječenja gojaznosti i prošli su medicinsku dijetu uz fizičku aktivnost. To su pacijenti koji su kandidati za barijatrijske operacije, hiruške procedure smanjenja želuca, i na Klinici se medikamentima pripremaju za tu proceduru.

Borba koja traje cijeli život

Gojaznost je bolest protiv koje se treba boriti cijeli život. I to nije lako, jer i kada uspješno oslabimo, još je teže održati tu tjelesnu masu, piše RTS.

- Naš organizam se različitim mehanizmima bori da nas vrati na početne pozicije, time što usporava metabolizam, pa je iskorišćenje hrane koju unosimo veće i onda se stalno nalazimo u tom procepu. Onda ta dijeta mora da bude dugoročna i zato ti nije dijeta, jer dijeta kratko traje. To je promjena životnih navika, uz fizičku aktivnost, koja jedino može da ubrza metabolizam - objašnjava profesorka Šumarac Dumanović.

Univerzitetsko klinički centar Srbije obilježava Dan borbe protiv gojaznosti 4. mart preventivnim pregledima za građane od, a biće održane radionice u Amfiteatru Kliničkog centra gdje će ljekari Centra za liječenje gojaznosti najprije održati predavanja o gojaznosti, lijekovima, predrasudama i stigmatizaciji i mogućnostima hiruškog liječenja, a onda će posetioci moći da iznesu svoje probleme i iskustva i da o tome sa ljekarima razgovaraju, prenosi Blic.