Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život.

Sveta Petka rođena je u tadašnjem selu Epivatu, kod tadašnjeg grada Kalistratije, koji se nalazi na obali Mramornog mora ,između Silimvrije i Carigrada, u Trakiji polovinom 10. vijeka.

Još kao djevojčica bila je veoma pobožna, a nakon smrti roditelja, željna podvižničkog života, napustila je roditeljski dom i otišla u Carigrad. Zamonašila se u Crkvi Svete Sofije i dobila ime Paraskeva, a ostatak života je provela u pustinji u Jordanu, živjeći strogim asketskim životom.

U doba pozne starosti, sanjala je anđela koji joj je rekao da napusti pustinju i vrati se u svoj rodni grad, Epivat. Tamo je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu.

Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja.

Njene čudotvorne mošti prenošene su u toku vremena mnogo puta.

Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja.

Stotine hiljada hodočasnika okupljaju se svake godine u Jašiju drugog vikenda oktobra da bi obilježili spomen Svete Paraskeve.

Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena.