Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki četvrtak, dan posvećen sjećanju na Tajnu, odnosno Posljednju večeru Isus Hrista i njegovih učenika.
Prema biblijskom predanju, Veliki četvrtak predstavlja jedan od najznačajnijih dana u životu Hrista i njegovih apostola, jer ujedno označava i posljednji dan njegove slobode prije stradanja.
Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike ili Stradalne nedjelje kada je ustanovljena sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.
Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: „Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova“.
Zatim je uzeo čašu vina i dodao: „Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha“.
Hristove riječi ponavljaju se na Veliki četvrtak na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvo pričešće Hrista i njegovih apostola, podsjeća Srna.
Bogosluženja na Veliki četvrtak
Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, „postili na vodi“ najmanje pet posljednjih dana.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom - tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda, a narod vjeruje da i najvećim grešnicim grijesi bivaju oprošteni.
Praznovanje u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.
Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na Veliki četvrtak, grijesi bivaju oprošteni.
Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Poslije liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.
Farbanje jaja i običaji u narodu
U pojedinim krajevima, posebno na Kosovu i Metohiji, jaja se farbaju već na Veliki četvrtak. Prvo ofarbano jaje naziva se čuvarkuća (u nekim krajevima strašnik), a prema narodnom predanju štiti dom od bolesti, uroka i vremenskih nepogoda.
Kod nekih pravoslavnih naroda upravo na ovaj dan mijesi se i poseban vaskršnji kolač, dok se u drugim krajevima farbanje jaja ostavlja za Veliki petak.
Narodna vjerovanja i zabrane
Prema narodnom običaju, na Veliki četvrtak zabranjeni su radovi u polju, osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice posijane na ovaj dan dati bogat rod.
Postoji i običaj da žene odlaze na rijeku, pale svijeće, pričvršćuju ih za male daske i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama preminulih.
U pojedinim krajevima ranije su se obavljale i obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava i napredna tokom godine.
Nekada je postojao običaj da zemljoradnici tog dana ne rade u polju, već odlaze u njivu zaprežnim kolima, sa stokom, i okupljaju se u tišini, bez veselja.
Ovaj praznik se povezuje i sa temeljnim čišćenjem doma: sve površine se brišu i peru.
Posebna pažnja se posvećuje vodi, jer se vjerovalo da kupanje na Veliki četvrtak privlači zdravlje i ljepotu. Svi ukućani, posebno djeca, tada se kupaju, dok se voda ritualno "pročišćava" ubacivanjem srebrnog novčića.
