Ekolog Bojana Janković upozorava da je deponija u Krupcu "ekološka bomba" i da zajedno sa spalionicom guma Greta d.o.o. Trnovo može nanijeti nepopravljivu štetu životnoj sredini i direktno uticati na zdravlje stanovnika. Istovremeno upozorava da su dvije mini hidrocentrale od rijeke Željeznice napravile potok i uništile svu floru i faunu.

Već godinama se otpad na deponiji u Krupcu odlaže neadekvatno, mimo svih zakonskih pravila, što direktno utiče na životnu sredinu. Sve pogoršava i obližnja spalionica guma Greta d.o.o. Trnovo iz koje kulja crni dim svaki put kada upale svoja postrojenja.

Građani Istočnog Sarajeva već odavno upozoravaju na to da im je zbog deponije i Grete ugroženo zdravlje.

-U momentu kada pokrenu postrojenje iz Grete počne izlaziti crni dim koji se nadvije nad obližnjim mjestima i niko od nas ne može otvoriti prozor, a o izlasku vani tada ni ne pomišljamo. Guši nas, ne možemo disati - ogorčeni su mještani. 

Iz Ekološkog pokreta Krupac već mjesecima upozoravaju nadležne na ove probleme, a Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju uputili su nekoliko dopisa tražeći da se preispitaju ranije izdate dozvole za rad deponiji i Greti.

Oni takođe zahtjevaju da se ispita i kvalitet zraka – ali samo u momentu kada spalionica upali svoja postrojenja. Najveći problem je, tvrde sagovornici „Žurnala“, što se „do sada kvalitet zraka ispitivao u momentu kada spalionica nije radila“.

-Dva radnika ove firme su se u razmaku od godinu razboljela i umrli su, što izaziva sumnju, a na to sam ukazao i nadležnim organima - ističe Vladimir Lubura iz Ekološkog pokreta Krupac.

Tokom 2019. godine Greta je bila privremeno zatvorena, ali im je u junu obnovljena dozvola za rad

Inače, upornošću predstavnika ovog pokreta Greta d.o.o Trnovo bila je privremeno zatvorena 2019. godine, ali je Grad Istočno Sarajevo u junu ove godine ovoj firmi obnovio dozvolu, a da ništa nije urađeno po pitanju poboljšanja kvaliteta.

Podsjetimo da je, prema podacima Akta.ba, odgovorno lice u firmi Greta d.o.o. Dragana Jovanović, dok je njeno ime i u vlasničkoj strukturi firme uz Saldina Šabanovića.

Ime Dragane Jovanović u medijima se spominjalo i 2017. godine, kada su građani Lukavca digli glas protiv tvornice za spaljivanje automobilskih guma. U to vrijeme je bila direktorica firme „ARTE Recycling BH“, koja je bila smještena u krugu bivše fabrike Fakol i navodno se reciklažom guma bavila još od februara 2014. godine. Osnivači ove firme bili su iz Austrije.

Nakon upozorenja bivših radika da se u ovoj firmi ne poštuju njihova prava, ali ni ekološki standardi na lice mjesta je izlazila kantonalna inspekcija koja je utvrdila da se ova firma bavi pirolizom gume i da ne posjeduje niti jednu dozvolu.

Koliko su spalionice guma opasne za zdravlje ljudi pojašnjava ekolog i član Eko pokreta Krupac, Bojana Janković, navodeći da paljenje guma dovodi do različitih zagađivača koji su jako toksični po zdravlje ljudi – to su PM čestice, ugljenmonoksid i različiti metali.

Ekološka bomba u Krupcu

Janković se osvrnula i na krupačku deponiju nazivajući je „ekološkom bombom“, istovremeno upozoravajući da nepravilno odlaganje otpada može nanijeti nepopravljivu štetu životnoj sredini i direktno uticati na zdravlje stanovnika.

-Prema svim evropskim standardima nalaže se pravilno odlaganje otpada kako bi se sprečilo zagađenje vazduha, zemlje i vode, jer ukoliko se otpad neadekvatno odlaže onda dolazi do različitih hemijskih procesa, odnosno do generisanja metala brojnih polutanata koji mogu dospjeti u životnu sredinu - pojašnjava Janković.

Godinama se nelegalno odlaže smeće 

Posebno je alarmantno što deponija na Krupcu nije ograđena tako da može doći do raznošenja samog otpada.

 -To su sve hemijski procesi koji ne utiču samo na zemljište već i na zagađenje vazduha što je naravno povezano i sa spalionicom koja se nalazi u blizini – ističe Jankovićeva.

Ona napominje da je BiH prva u Evropi i druga u svijetu po zagađenosti vazduha i da je sve veći broj oboljenja od respiratornih bolesti, što je alarmantan podatak.

 -Vrijeme je da se zapitamo u kojem pravcu treba da djelujemo i to nam je alarm da treba da nađemo određena rješenja – dodaje Jankovićeva.

Neophodno je, tvrdi, da se u rješavanje ovih problema uključe i svi donosioci odluka.

-Za svaku firmu koja utiče na životnu sredinu (kao što je Greta, op.a.) potrebna je i ekološka dozvola. Problem je koji su to inspektori koji su dolazili da ispituju kolika je štetnost ove firme po životnu sredinu. Što se tiče deponije, njoj je potrebna sanacija i za to postoje različiti procesi. Ona se treba prvo ograditi, a zatim je neophodno uspostaviti drenažni sistem. To je čitav projekat u koji se moraju uključiti svi od lokalne zajednice do donosilaca odluka, inače se problem ne može riješiti - zaključuje Jankovićeva.

Problematične mini hidrocentrale

Osim deponije i spalionice problem je i šest mini hidrocentrala koje su izgrađene na rijekama na području Istočnog Sarajeva, a od toga su dvije na Željeznici, o čemu je Žurnal takođe ranije pisao.

Iz Eko pokreta su se ranije i zbog mHE obraćali Ministarstvu sa zahtjevom da se uklone objekti iz rijeke i sa obale Željeznice i to asfaltna baza preduzeća Ilidža putevi i betonska baza fabrike cemente Lukavac.

-Od asfaltne baze građani udišu katran, a komadi asfalta se bacaju u rijeku Željeznicu, a od cementare Lukavac se stvara cementna prašina koja zagađuje vazduh i zemljište što je sve zajedno ekološka katastrofa za Istočno Sarajevo. Ovim putem ističemo da smo se obraćali i inspekciji Grada Istočno Sarajevo, koja šuti i ne reaguje - stoji u dopisu koji su uputili Ministarstvu, a uz sve su priložili i video snimak.

Bojana Janković naglašava da mini hidrocentrale uništavaju svu floru i faunu u rijekama i da se radi o nemjerljivim štetama.

-U ekologiji se problemi gledaju dugoročno, ne kratkoročno. Mini hidrocentrale su od rijeke Željeznice napravile potok koji možete preći pješke - ističe Janković.

Ministarstvo preispituje izdate dozvole

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je na zahtjev Ekološkog pokreta Krupac, a u vezi stanja na deponiji na Krupačkim stijenama i drugim pravnim licima koja se nalaze na toj lokaciji (kao što je spalionica guma Greta d.o.o. Trnovo), zatražilo provjeru stanja i postupanje Republičke uprave za inspekcijske poslove.

-Slijedom navedenog, Ministarstvo je utvrdilo da u zapisniku nadležne inspekcije Grada Istočno Sarajevo od 25. 8. 2021. nema podataka za Greta d.o.o. Kijevo. Iz tog razloga je Ministarstvo 17. septembra uputilo Gradu Istočno Sarajevo zahtjev za dostavljanje kompletnog spisa na osnovu kojeg je izdata i obnovljena ekološka dozvola navedenom pravnom licu kako bi se izvršio upravni nadzor – potvrđeno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

(Zinaida Đelilović)