Savez udruženja pčelara Republike Srpske zabilježio je pad broja košnica prijavljenih za podsticaje koje dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za ovu godinu u odnosu na prethonu godinu.
Savez je podijeljen u osam regiija i pad broja košnica je zabilježen u svim regijama.
- Imajući u vidu da je ovaj pad prvi put zabilježen od kako resorno ministarstvo dodjeljuje podsticaje pčelarima koji su registrovani i koji imaju više od 30 košnica, ovaj podatak je veoma zabrinjavajući, naveli su iz ovog saveza.
Dodaju, najgore je prošla sembersko-majevička regija, gdje je zabilježeno 14 odsto manje košnica, te regija Birač i Zvornik, gdje je zabilježeno 12 odsto manje košnica, dok je najmanji pad bio u Banjalučkoj regiji, sa jedan odsto manje košnica.
Ovaj pad posljedica je velikih zimskih gubitaka od oko 40 odsto, koje su pčelari vrijednim radom djelimično uspjeli da nadomjeste, ali se ipak posljedice osjete. Ti gubici su zabilježeni u cijeloj regiji, Evropi i SAD.
- Smatramo da je u Republici Srpskoj do velikih gubitaka došlo zbog prošlogodišnje suše te visokog nivoa parazita “varoe” i virusa koje ona prenosi. Zbog nedostatka polena u ishrani pčela uzrokovanog sušom pčelinja društva su bila podložnija bolestima, ušla su oslabljena u zimu i monoga od njih nisu prezimila, rekli iz ovog saveza.
Zbog ovakvih podataka očekuje se smanjenje broja pčelinjih društava prijavljenih za podsticaj u Republici Srpskoj i to za 10.000 manje u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo prijavljeno oko 183.000 pčelinjih zajednica.
Iz saveza su pozvali resorno ministarstvo da u skladu sa svojim mogućnstima pomogne pčelarima, jer će u suprotnom gubici biti sve veći i oblast pčelarstva će biti ugrožena.
- Pozivamo i sve druge da zajedno radimo na promociji značaja pčelarstva, jer pored toga što nam medonosne pčele obezbjeđuju veoma vrijedne proizvode kao što su med, polen, propolis, matična mliječ, vosak i druge, koje koristimo kao hranu i lijek, to predstavlja samo 10 odsto njihove koristi za sve nas - istakli su.
Mnogo veću korist, odnosno 90 odsto koristi, pčele čine oprašujući biljke čime stvaraju novi život. Njihov značaj za voćare, povrtare, druge poljoprivrednike, te ukupnu bioraznovrsnost, je nemjerljiv.
Oni su poručili da je neophodno raditi na zaštiti pčele kao vrste, ali i na podizanju svijesti o značaju pčelara, te uskladiti i izdvajanja za podsticaje za rad pčelara u odnosu na druge poljoprivrednike.